Na javnim univerzitetima u Bosni i Hercegovini prvi put je provedeno MENGA (eng. Menstrual and Gender Action) istraživanje.
Riječ je o projektu i istraživanju za koji je TPO Fondacija izdala publikaciju pod nazivom „Koliko košta i koliko boli? Društveno dekodiranje menstruacije na univerzitetima u Bosni i Hercegovini“. Autorice su publicirale rad na 58 stranica. U njemu možete pronaći zanimljive podatke na temu menstrualnog siromaštva, stoji na službenoj stranici TPO Fondacije.
Stigma, tabui, menstrualno siromaštvo – istraživanje je obuhvatilo sve
MENGA (eng. Menstrual and Gender Action) istraživanje prvo je istraživanje provedeno na javnim univerzitetima u BiH s ciljem mapiranja percepcije i stavova studentica i nastavnica u BiH o menstruaciji, dostupnosti higijenskih uvjeta i menstrualnih potrepština na univerzitetima, finansijskim sredstvima koja žene izdvajaju za njih, stigmi, potencijalnoj izloženosti situacijama koje impliciraju menstrualno siromaštvo, tabuima i menstrualnim uvjerenjima s kojima se susreću te stavovima o smanjenju i ukidanju poreza na ove proizvode.
Rezultati istraživanja su pokazali da društvo različito kodira menstruaciju kako kroz primarnu socijalizaciju u kojoj ključnu ulogu imaju majke, tako i kroz sekundarnu socijalizaciju u kojoj nastavnice mogu biti agensi podrške i informiranosti, ali i osobe koje utvrđuju stereotipe o sramu i potrebi skrivanja menstruacije.
Nastavnice i studentice pokazuju da, iako same ne prihvataju tabuiziranje menstruacije, često podliježu pritiscima, rutini ili podsvjesnim refleksima skrivanja menstrualnih potrepština kako ne bi bile okarakterizirane kao emocionalne i razdražljive, što se onda može koristiti protiv njih u poslu.
Osim sociokulturnih, tu su i ekonomski uzročnici
Sujevjerje je uveliko prisutno kao i negativni stavovi o menstruaciji i to najviše među vjernicama koje redovno prakticiraju religiju i među studenticama koje žive u domaćinstvima s nižim prihodima.
Iako veliki broj ispitanica koristi lijekove za ublažavanje menstrualnih tegoba, često nailaze na nerazumijevanje, minimiziranje i nespremnost medicinskog osoblja da uradi dodatne testove kada se žena žali na jake bolove. Ispitanice koje pokazuju veću sklonost ka sujevjerju često razvijaju negativnije stavove prema menstruaciji, smatrajući ovu prirodnu pojavu kao izvor sramote.
Pored sociokulturnih aspekata, menstrualno siromaštvo ima ekonomske uzročnike, ali i posljedice. Nalazi pokazuju da se studentice često suočavaju s ograničenim ličnim budžetom što stvara probleme u adekvatnom pristupu menstrualnim potrepštinama, pri čemu cijena postaje odlučujući faktor odabira uložaka iako postoji osviještenost o kvalitetnijim opcijama.
Studentice koje žive u domaćinstvima s nižim mjesečnim prihodom izloženije su situacijama koje impliciraju menstrualno siromaštvo u odnosu na ispitanice koje dolaze iz domaćinstava s većim prihodom. Nezaposlene, povremeno zaposlene i studentice koje trenutno traže posao postigle su značajno veći rezultat na skali menstrualnog siromaštva u odnosu na zaposlene ispitanice, što ukazuje na veću izloženost menstrualnom siromaštvu ove populacije ispitanica.
Žele besplatne menstrualne potrepštine na univerzitetima
Bazični higijenski proizvodi, poput sapuna i toaletnog papira koji su neophodni za pravilnu ličnu i intimnu higijenu, najčešće nisu dostupni u toaletima na fakultetima. Trećina studentica nema dostupan sapun na fakultetu, dok više od trećine nema dostupan toaletni papir, a preko polovine anketiranih studentica nema dostupnu toplu tekuću vodu u toaletima na fakultetima.
Iz uzorka odabranih univerziteta evidentno je da postoji značajna razlika u opremljenosti toaleta za studentice i nastavnice, što sugerira potrebu za poboljšanjem pristupa jednakim resursima unutar univerziteta i bolje planiranje budžeta u skladu s potrebama studentica.
Značajan broj studentica ali i nastavnica iskazuje želju za besplatnim menstrualnim potrepštinama na univerzitetu. Ispunjavanje ovog zahtjeva bi dovelo do olakšavanje tereta na studentski lični budžet, smanjenja tabua i stigme oko menstruacije te bi doprinijelo većoj finansijskoj slobodi i sigurnosti.
Ovo istraživanje veliki je doprinos diskursu o menstruaciji
Istraživanje je podijeljeno u četiri poglavlja: Uvod, Sociokulturni aspekti menstruacije: Kodiranje i internaliziranje stigme i srama, Ekonomski aspekti menstrualnog siromaštva i Preporuke za politike.
Čitava publikacija dostupna je na poveznici.
Publikacija je izdata uz finansijsku podršku CPCD, AUS DEV, SIDA, u okviru MENGA projekta i uz finansijsku podršku Vlade Velike Britanije, u okviru UNIGEM projekta.