Bila je jedna od najpoznatijih glumica zlatnog doba Holivuda, a publiku širom svijeta je osvajala svojim talentom i šarmom, kako na filmskom platnu, tako i na Brodveju, televiziji i pozornicama na kojima je pjevala. Nažalost, kada bi se ugasili reflektori i kamere, život Džudi Garland (Judy Garland) je bio sve samo ne lijep.
Rođena je 10. juna 1922. godine u Grend Repidsu, u Minesoti, kao Frensis Gam (Frances Gumm), a njena karijera je počela kada je imala samo dvije i po godine. Frensis i njene starije sestre Suzi (Susie) i Džimi (Jimmie) su činile trio “The Gumm Sisters”, a sve konce u rukama je držala njihova majka Etel (Ethel), koja je nekada nastupala u vodvilju.
Bila je to žena koja nimalo nije štedjela svoju djecu, tjerala ih je u svijet šou biznisa, a kada je Frensis počela da nastupa po cijeloj Americi, majka joj je od njene desete godine davala pilule za spavanje! Nakon smrti Frensisinog oca, majka ju je počela još više iskorištavati kako bi zaradila na njenom talentu.
Koliko je situacija sa majkom bila ozbiljna pokazao je i intervju koji je 1967. godine Barbara Volters (Barbara Walters) uradila sa poznatom glumicom.
“Bila je jako ljubomorna zato što ona uopšte nije bila talentovana. Ako se nisam dobro osjećala ona bi mi rekla: ‘Izlazi i pjevaj ili ću te slomiti!’, tako da sam uvijek izlazila i pjevala”, izjavila je Frensis/Džudi u spomenutom intervjuu.
Imala je samo 13 godina kada je njen glas čuo Lui Bi Majer (Louis B. Mayer) i odmah je potpisala ugovor sa studijom “MGM” i postala Džudi Garland. Isprva, u studiju nisu znali šta da rade s njom, ali onda je došla 1938. godina i uloga Doroti u legendarnom filmu “Čarobnjak iz Oza”, koji ju je preko noći proslavio. Publika širom svijeta i dan danas obožava da sluša njen čaroban glas u pjesmi “Negdje iznad duge” (“Somewhere over the rainbow”). Za ulogu Doroti, Džudi je dobila svog jedinog Oskara (Oscar).
Film se snimao pet mjeseci, a cijelo to vrijeme nesrećna Džudi je morala biti na strogoj dijeti. U studiju su bili jako zabrinuti zbog njene težine i nadgledali su joj ishranu do te mjere da su joj često uzimali hranu i izgladnjivali je! Posljedice toga je ova glumica osjećala do kraja života i uvijek je bila nesigurna u svoj izgled.
Novine “The Independent” su pisale da ju je Čarls Voters (Charles Waters), režiser koji je radio s njom, nazivao “ružnim pačetom industrije”, te da je tvrdio da je “način na koji je studio tretirao Džudi jako loše uticao na nju i da mu se činilo da je to trajalo vječno”.
Džudi je ponekad radila i po 18 časova dnevno, šest dana u sedmici. Da bi je održali vitkom i dali joj snage za rad, u studiju su počeli da je drogiraju. Nesrećna tinejdžerka je gutala amfetamine da povrati energiju i tablete za spavanje kako bi se smirila.
Nakon njene smrti, filmski kritičar Rodžer Ebert (Roger Ebert) je pisao o Džudinom nastupu u mjuziklu “Zvijezda je rođena” (“The Star is Born”). Žena koja je radila u produkciji mu je rekla da je Džudi bila istrošena od rada. Kada bi se kasnilo sa snimanjem, oni bi ponovo počeli da drogiraju nesrećnu glumicu.
“Ako bi Džudi bila u nevolji ili ste mislili da je u nevolji, stavljali biste je na pilule. Ubrzavali biste je i usporavali kao da je sat”, navodi Rodžerov izvor.
U svojim nedovršenim memoarima, Džudi je otkrila da su je od 16 godine često seksualno zlostavljali u studiju “MGM”. Prema njenim riječima, sam Majer je pohvalio njen glas tako što joj je stavio ruku na lijevu dojku pod izgovorom da pokazuje na njeno srce odakle je govorio da ona pjeva.
“Često sam mislila da sam srećna što nisam pjevala nekim drugim dijelom svoje anatomije”, izjavila je Džudi.
Nije imala sreće ni u ljubavi. Njen prvi suprug, Dejvid Rouz (David Rose), ubijedio ju je da prekine svoju prvu trudnoću kako bi sačuvala izgled nevine djevojčice. Poslušala ga je, ali samoj sebi to nikada nije oprostila.
Udavala se pet puta i rodila je troje djece – kćerke Lajzu Mineli (Liza Minelli) i Lornu Luft, te sina Džoija Lufta (Joey Luft).
Godine 1950. je otpuštena iz studija “MGM”, a kasnije i sa snimanja nekih filmova, zato što je kasnila i bila usporena zbog problema sa drogom i emotivne nestabilnosti. Nakon otkaza je dva puta pokušala da se ubije. U to vrijeme je bila u drugom braku sa Vinsentom Minelijem (Vincent Minelli) i njena depresija i stres su je na kraju doveli do razvoda. Njen treći suprug, Sid Luft, tvrdio je da se tokom 13 godina njihovog braka Džudi 20 puta pokušala ubiti.
Iako su mediji njen život prikazivali kao tragičnu priču, Džudi je to poricala. U intervjuu koji je 1960. godine dala Herbertu Krecmeru (Herbert Kretzmer), glumica je izjavila da je frustrira to što je ljudi vide “kao neurotično dijete, puno bijesa i depresije”.
“Zašto ljudi insistiraju na tome da se oko mene stalno nalazi aura tragedije? Moj život uopšte nije tragičan. Ovih dana se mnogo smijem, i to samoj sebi. Bože, da se ne mogu smijati samoj sebi, mislim da ne bih bila živa!”, izjavila je Džudi.
No kako su šezdesete godine 20. vijeka prolazile, tako je slava Džudi Garland počela da blijedi, a samim tim i njen optimizam. Kćerka Lorna je u svojim memoarima napisala da je Džudi ostala skoro bez novca i da je pjevala po barovima za 100 dolara po večeri. Džudina starija kćerka, Lajza Mineli, postala je poznata glumica i finansijski je pomagala svojoj majci.
Posljednji put je sudbonosno “da” izgovorila Mikiju Dinsu (Mickey Deans). Za novine “Los Angeles Times” je izjavila da je presrećna u novom braku i da je “napokon, napokon voljena”. Nažalost, ta sreća nije bila dugog vijeka – nakon samo tri mjeseca braka suprug Miki ju je našao mrtvu u kupatilu.
Glumica se 21. juna 1969. godine predozirala barbituratima, u 47. godini života, a isljednik je utvrdio da je do toga došlo slučajno i da ne postoje nikakvi dokazi da je Džudi Garland izvršila samoubistvo. Miki se nikad više nije oženio.
Ovih dana počelo je snimanje biografskog filma “Džudi” (“Judy”) pod rediteljskom palicom Ruperta Gulda (Rupert Goold), u kojem će lik holivudske dive Džudi Garland glumiti Rene Zelveger (Renée Zellweger). Radnja filma je smještena u 1968. godinu, kada je Džudi stigla u London da održi seriju rasprodanih koncerata.
“Iza svakog oblaka se nalazi drugi oblak”, izjavila je svojevremeno Džudi, a mi se nadamo da je tamo negdje iznad duge ipak pronašla sreću i mir, nešto što u svom životu nikad nije imala.
https://www.youtube.com/watch?v=ooeuybwJAsE
