Pod sloganom „Djevojka koja jesam – promjena koju vodim“ u Sarajevu je danas u organizaciji UNICEF-a BiH obilježen Međunarodni dan djevojčica. Događaj je okupio djevojčice, nastavnice i nastavnike, akademsku zajednicu, civilno društvo, institucije i privatni sektor, s ciljem da se zajednički sagledaju napredak i izazovi s kojima se djevojčice suočavaju u ostvarivanju svojih prava.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, Arnhild Spence, istakla je da djevojke u Bosni i Hercegovini i širom svijeta svakodnevno pokazuju izuzetnu otpornost, hrabrost i liderske sposobnosti:
„Važno je da smo danas ovdje – jer spajamo dokaze i glasove. Znam da su s nama istraživačice i istraživači, kretorke i kreatori politika, predstavnice i predstavnici poslovne zajednice, civilnog društva i sami mladi – da zajedno utvrdimo šta funkcioniše i kako to možemo unaprijediti i proširiti. Želimo da učešće djevojaka u donošenju odluka postane trajno i da obrazovanje vodi ka stvarnim prilikama, dok istovremeno zahtijevamo inkluziju. Inkluzija nije privilegija – to je pravo. Dok danas slušamo rezultate istraživanja, diskusije i glasove djevojaka, obavezujmo se da ono što naučimo uključimo u strategije, budžete i svakodnevnu praksu. Jer kada ulažemo u djevojke – ulažemo u snažnije zajednice, pametnije ekonomije i pravednije, mirnije društvo”.
Zamjenica predstavnika UNICEF-a u BiH, Alexandra Illmer, podsjetila je da ulaganje u adolescentice znači oblikovanje generacije žena koje će voditi sutrašnje društvo.
„Iako smo svjedoci velikog napretka, djevojke se i dalje suočavaju s duboko ukorijenjenim stereotipima, nejednakim pristupom tehnologiji i izazovima mentalnog zdravlja. Samo 46% djevojaka uzrasta od 15 do 19 godina u BiH osjeća se sigurno u korištenju računara, u poređenju sa 66% mladića. To pokazuje da digitalna uključenost nije samo pitanje pristupa, već i osjećaja pripadnosti,“ rekla je Illmer, dodajući da djevojke žele učiti, voditi i biti saslušane – ali im trebaju prilike, podrška i siguran prostor da to ostvare”.
U uvodnom obraćanju prof. Zilka Spahić – Šiljak iz Gender resursnog centra Univerziteta u Sarajevu kazala je kako u proteklom periodu jeste napravljen ogroman civilizacijski iskorak u pogledu ljudskih prava, ali kako ostaje problem kulture, društva, načina razmišljanja i društvene odgovornosti:
“Dan djevojčica je vrijeme kada se trebamo prisjetiti ne samo onoga što djevojčice obilježavaju i slave u ovom periodu, nego da djevojčice imaju i velike potencijale i ambicije i svoje snove koje im trebamo omogućiti. I onda je važno da se zapitamo u kakvom društvu živimo, u kakvom kontekstu. Djevojke nisu manje sposobne i manje talentirane. Potrebno im je samo da budu malo više ohrabrene i da im se da prostora, jer vjerujem da mogu napraviti sjajne stvari samo ako ih podržimo. Danas je dan kada slavimo vaše snove, ambicije i talente, ali isto tako uz to da budemo svjesni naše odgovornosti, da vam pomognemo da to sve i osvarite.”
Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja o položaju adolescentica, uključujući studiju o uticaju IT Girls klubova i implementaciju programa za osnaživanje djevojaka, a učesnice i učesnici skupa s predstavnicama i predstavnicima Poslovnog savjetodavnog vijeća UNICEF-a su u grupnim diskusijama razgovarali o uključivanju djevojaka u procese odlučivanja, podršci marginalizovanim grupama, te o načinima da uspješne prakse postanu trajni programi i politike.
Na panel diskusiji učestvovali su predstavnice i predstavnici institucija, organizacija civilnog društva i privatnog sektora, među kojima su Agencija za ravnopravnost spolova u BiH, Vijeće za djecu Federacije BiH, Bosanskohercegovačke asocijacije za dječiju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke, humanitarna organizacija Genesis, NELT grupacija i UN Women BiH. Učesnice i učesnici su istakli važnost rodne ravnopravnosti, edukacije i stvaranja sistema podrške za djevojke u BiH.
Događaj ima za cilj i potaknuti zajedničko djelovanje svih partnera u jačanju rodne ravnopravnosti, stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djevojčice, te širenju uspješnih modela podrške poput programa IT Girls i UPSHIFT. Istaknuto je da je neophodno nastaviti rad na četiri ključna prioriteta: kvalitetno obrazovanje, podrška mentalnom zdravlju, efikasan sistem zaštite od nasilja i diskriminacije, te politike zasnovane na podacima koje čine vidljivim sve djevojke – posebno one iz romskih i ruralnih zajednica te djevojke s invaliditetom.
