Nakon što se u susjednoj Hrvatskoj pojavila zarazna bolest guba, lepra, zdravstveni radnici iz BiH ističu da je to bolest koja postoji, ali da nema mjesta panici, te da nema rizika od širenja.
Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da je guba bolest koja je nekada postojala i na našim prostorima.
“To trenutno nije prisutno u našim krajevima, ali se može pojaviti u vidu nekog importovanog slučaja. Rizik od širenja ove bolesti je izuzetno mali”, kazao je Grujičić.
Dodao je da za ovo oboljenja postoji adekvatna terapija i liječenje.
Ednan Drljević, infektolog iz Sarajeva, istakao je da su to bolesti koje i dalje postoje, ali su izuzetno rijetke.
“Da bi se guba ispoljila, nekada je potrebno i do 18 godina, a da bi se neko zarazio, potreban je dugotrajan i blizak porodični kontakt”, kazao je Drljević, naglašavajući da se bolest vrlo rijetko javlja i da sa epidemiološkog aspekta nije značajna.
S druge strane, guba se liječi, odnosno postoje lijekovi, ali je liječenje dugotrajno, slično kao kod tuberkuloze.
“Ali nema mjesta panici i ne postoji rizik od širenja”, kazao je Drljević.
Podsjetimo, guba (lepra) potvrđena je 13. decembra u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala, objavili su zagrebački mediji, navodeći da se ova bolest pojavila u toj zemlji nakon više od 30 godina.
Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.
Šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da se pacijent sa simptomima lepre javio splitskim epidemiolozima prije desetak dana.
“Čovjek se liječi, a njegovi bliski kontakti su dobili terapiju, oni čak nisu ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se. Stvar je pod kontrolom”, izjavio je Kaić.
Guba je hronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i lepra te Hansenova bolest.
“Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potiče iz 600. godine prije Hrista.
Bacil lepre se jako sporo razmnožava u ljudskom tijelu te je vrijeme inkubacije dugo, oko pet godina, iako ima podataka da može trajati čak do 20 godina.
Bolest uglavnom zahvata kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta kao i oči. Nije visoko zarazna, a prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.
Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te izobličenja nastala zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože.
Lepra je izlječiva bolest. Liječenje u ranim stadijumima infekcije sprečava invalidnost. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od šest do 12 mjeseci, te je visoko efikasna, ima malo nuspojava i nema registrovane rezistencije.
Terapija višestrukim lijekovima je dostupna besplatno preko Svjetske zdravstvene organizacije.
