Cijene hrane na svjetskom tržištu pale su u januaru peti mjesec zaredom, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Najvažniji podaci:
- Cijene hrane u svijetu pale su u januaru peti mjesec zaredom
- Pad cijena predvodili su mliječni proizvodi, šećer i meso.
- Tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila su uglavnom stabilne trendove.
- FAO upozorava da stabilnost tržišta ne znači i trajno smanjenje rizika.
Pad cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove.
Prema izvještaju FAO-a, Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad kako u odnosu na prethodni mjesec, tako i u poređenju s istim periodom prošle godine, što ukazuje na nastavak smirivanja globalnih prehrambenih tržišta.
Stabilnost na tržištu žitarica
Kada je riječ o žitaricama, FAO navodi da su obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta. Time su ublažene zabrinutosti izazvane vremenskim uslovima koji trenutno utiču na usjeve u fazi mirovanja.
Ovakva struktura ponude omogućila je da cijene žitarica ostanu relativno stabilne, bez većih poremećaja na međunarodnom tržištu.
Biljna ulja: Mješoviti trendovi
U sektoru biljnih ulja zabilježena su različita kretanja. Cijene suncokretovog ulja porasle su zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu.
FAO ocjenjuje da su ovi faktori doveli do umjerenih cjenovnih promjena, bez ozbiljnijih poremećaja na regionalnim tržištima.
Pad cijena mesa i mliječnih proizvoda
Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, podstaknute stabilnom globalnom ponudom. Istovremeno, cijene mliječnih proizvoda zabilježile su izraženiji pad, naročito kada je riječ o siru i maslacu, zahvaljujući dovoljnim zalihama na tržištu.
Upravo su ova kretanja u sektoru mliječnih proizvoda i mesa imala značajan uticaj na ukupno smanjenje FAO indeksa cijena hrane.
Rekordna proizvodnja žitarica u 2025?
Najnovije FAO prognoze ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se i da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što se smatra važnim signalom jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.
FAO upozorava: Stabilnost nije garancija
Uprkos pozitivnim pokazateljima, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Ovi povoljni trendovi u velikoj mjeri zavise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa.
Globalna tržišta hrane, kako se navodi, i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove – od klimatskih poremećaja do geopolitičkih i logističkih izazova.
AMIS: Tržišta stabilna, ali ranjivost ostaje
Slične zaključke donosi i Agricultural Market Information System (AMIS), koji djeluje pod okriljem FAO-a. U svom najnovijem mjesečnom izvještaju Market Monitor, AMIS konstatuje relativnu stabilnost međunarodnih tržišta glavnih prehrambenih kultura, uz naglašenu otpornost i fleksibilnost u posljednjem periodu.
Ipak, upozorava se da ta stabilnost u velikoj mjeri proizlazi iz povoljne kombinacije obilnih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i adekvatne dostupnosti đubriva, te da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih sirovina sada strukturno manje ranjiva na buduće šokove.
