Novi trend među tinejdžerima u Hrvatskoj postao je bijeli energetski prah koji se udiše kroz nos i obećava trenutni „boost“ energije i budnosti. Proizvod pod nazivom „Sniffit“ promoviše se kao praktična alternativa klasičnim energetskim pićima, uz tvrdnju proizvođača da je blaži za želudac jer se ne pije, već inhalira.
Iako je proizvod legalan, izazvao je brojne polemike – prije svega zbog načina konzumacije koji podsjeća na uzimanje ilegalnih droga, ali i zbog nedostatka jasnog regulatornog okvira.
Šta sadrži i koliko je bezbjedan?
„Sniffit“ sadrži kombinaciju stimulansa i dodataka energiji – kofein, taurin, vitamin B3, L-teanin i mentol. Prodaje se u bočici sa deset doza, a cijena pakovanja iznosi oko 16 evra.
Prema navodima proizvođača Marka Šepca iz firme „Max Media“, jedna doza teži oko 100 miligrama i sadrži 50 miligrama kofeina – što je, kako tvrdi, manje od prosječne šolje kafe i znatno manje od većine energetskih napitaka.
„Jedan sniff iznosi jednu mjericu veličine debljeg graška. Po potrebi se može koristiti više puta dnevno, ali se ne preporučuje prekoračiti ukupni dnevni unos kofeina od 200 miligrama iz svih izvora“, navodi proizvođač.
Za razliku od energetskih pića, koja u Hrvatskoj nisu zabranjena maloljetnicima, prodaja ovog praha dozvoljena je samo punoljetnim osobama.
U pojedinim prodavnicama proizvod se drži pod ključem jer, prema riječima trgovaca, vlada sve veće interesovanje među maloljetnicima.
Intenzivna promocija na društvenim mrežama
Proizvod se agresivno promoviše na društvenim mrežama, gdje se objavljuju snimci u kojima prolaznici isprobavaju prah i dijele utiske. Dostupan je putem zvanične internet stranice i u pojedinim prodavnicama.
Kritičari upozoravaju da se marketing oslanja na estetiku i način upotrebe koji imitira konzumaciju narkotika, čime se, kako navode, banalizuje takvo ponašanje.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Siva zona nadzora
Na pitanje o dugoročnim posljedicama, proizvođač tvrdi da ne postoje naučni dokazi o štetnosti pri umjerenoj i pravilnoj upotrebi aromatskih proizvoda ove vrste.
Međutim, institucije nisu dale jasan odgovor. Upiti upućeni toksikološkim društvima, zavodima za javno zdravstvo i bolnicama ostali su bez konkretnog stručnog stava, uz obrazloženje da nisu nadležni.
Iz Ministarstva zdravlja naveli su da je riječ o inovativnoj vrsti proizvoda za koju ne postoje posebni propisi ni na nacionalnom ni na evropskom nivou, te da se primjenjuju opšti propisi o bezbjednosti proizvoda.
U slučaju da se utvrdi rizik, Državni inspektorat može proizvod prijaviti u sistem brzog uzbunjivanja Evropske unije, što omogućava njegovo povlačenje sa tržišta.
Sve to ostavlja utisak da se proizvod nalazi u regulatornoj sivoj zoni, prenosi Index.
Francuska povukla sličan proizvod
Francuska je 2024. godine zabranila prodaju sličnog energetskog praha pod nazivom „Sniffy“. Iako nije sadržavao ilegalne supstance, vlasti su ocijenile da udisanje bijelog praha kroz nos može podstaći rizično ponašanje, posebno kod mladih, te banalizovati konzumaciju droga.
Evropska poslanica i ljekar Biljana Borzan upozorava da je riječ o zabrinjavajućem trendu.
„To nije slučajno, već marketinška strategija koja normalizuje rizična ponašanja, naročito među mladima. Udisanje stimulativnih supstanci kroz nos predstavlja drugačiji i potencijalno opasniji način unosa u organizam nego kada je riječ o piću“, ističe Borzan.
Ona smatra da bi Hrvatska trebalo da razmotri privremenu zabranu ili stroga ograničenja dok se ne sprovede detaljna stručna procjena bezbjednosti.
„Kada postoji i najmanja sumnja u bezbjednost, naročito kada su mladi u pitanju, načelo predostrožnosti mora imati prednost nad interesima tržišta“, poručuje Borzan.
Novi izazov za institucije
Energetski prahovi za inhalaciju predstavljaju novi izazov za zdravstveni sistem i regulatorne organe. Iako su legalni i lako dostupni putem interneta, nedostaju dugoročna istraživanja o njihovom uticaju na zdravlje.
Stručnjaci upozoravaju da kombinacija stimulansa i način konzumacije mogu imati nepredvidive posljedice, posebno kod mladih čiji je organizam osjetljiviji na kofein i slične supstance.
Trend pokazuje koliko brzo tržište pronalazi nove načine da zaobiđe postojeće propise, dok institucije tek naknadno pokušavaju da definišu granice i odgovornost.
