Sve je češći prizor da mladi tokom druženja gledaju u mobilne telefone umjesto da razgovaraju jedni s drugima. Upravo na taj problem upozorava psiholog Kristijan Kraljević, ističući da pretjerano korištenje društvenih mreža može dovesti do ovisnosti i udaljavanja od stvarnih socijalnih kontakata.
Od Instagram, TikTok, Snapchat do Facebook – mladi danas velik dio svog vremena provode online. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak.
Prema podacima platforme DataReportal za 2025. godinu, BiH ima više od dva miliona korisnika društvenih mreža, što je oko 70 posto populacije. Među mladima od 18 do 24 godine taj procenat prelazi 95 posto.
Psihološki aspekt i rizici
Kraljević naglašava da društvene mreže imaju i pozitivne strane – omogućavaju pristup informacijama i edukaciji – ali problem nastaje kada korištenje preraste u naviku koja mijenja svakodnevne obrasce ponašanja.
„Društvene mreže omogućuju pristup informacijama i edukaciji, ali pretjerano korištenje može dovesti do ovisnosti i otuđenja. Danas je čest prizor da ljudi na druženjima gledaju u mobitele umjesto da razgovaraju“, kaže Kraljević.
Posebno upozorava na utjecaj sadržaja koji mladima prikazuje „digitalnu fikciju“ – idealizirane prikaze života koji nisu realni, ali snažno oblikuju njihove stavove i samopouzdanje.
Prekomjerno korištenje digitalnih platformi povezano je s osjećajem ugode i zadovoljstva, što može dovesti do stvaranja ovisničkih obrazaca ponašanja.
Zabrane društvenih mreža za maloljetnike
Tema „digitalne punoljetnosti“ postala je globalna nakon što je Australija uvela zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Sličan model primijenila je i Malezija.
U Francuska je zakon u proceduri i odnosio bi se na mlađe od 15 godina, dok i Španija priprema svoj model. Stroža pravila razmatraju i Slovenija, Velika Britanija, Danska, Grčka, Norveška i Njemačka.
I Evropski parlament zagovara zabranu za mlađe od 13 godina na nivou cijele Unije, što bi se moglo reflektovati i na BiH kroz proces usklađivanja zakonodavstva.
U Banjaluci je krajem prošle godine gradska administracija predala Narodnoj skupštini Republike Srpske Rezoluciju o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kojom se predviđa ograničavanje društvenih mreža za djecu do 15 godina.
Umjesto zabrane – edukacija i primjer roditelja
Ipak, Kraljević smatra da zabrane nisu jedino rješenje.
„Roditelji su prvi stup koji može pomoći svom djetetu da društvene mreže ne vidi kao nešto negativno, već kao alat koji se mora naučiti pravilno koristiti. Zato smo kao roditelji pozvani biti dobar primjer“, poručuje.
Naglašava važnost:
- jačanja medijske pismenosti
- roditeljske kontrole
- edukacije roditelja o digitalnim medijima
- više vremena provedenog s djecom kroz igru i razgovor
Sve više škola uvodi pravilnike koji ograničavaju korištenje mobilnih telefona u učionicama, ali ključ, zaključuje Kraljević, ostaje u porodici i odgovornom pristupu tehnologiji.
U vremenu kada digitalni svijet postaje dominantan dio svakodnevice, pitanje ravnoteže između online i stvarnog života postaje jedno od najvažnijih za mentalno zdravlje mladih.
