Djeca koja vole društvo, ali im je nakon toga potrebno vrijeme nasamo, mogu imati osobine takozvanog “otroverta”. Ovaj termin stručnjaci povezuju s posebnim obrascem socijalizacije.
Pojašnjavaju da se otrovert razlikuje od ambiverta. Dok ambivert može crpiti energiju i iz samoće i iz druženja, otrovert se često ne osjeća kao da u potpunosti pripada nijednom društvenom okruženju, iako može imati razvijene socijalne vještine i izraženu empatiju, navodi magazin Parents.
Licencirana psihoterapeutkinja Lorain Moorehead navodi da potreba za autentičnošću kod ove djece može dovesti do osjećaja izdvojenosti.
“Njihova potreba za autentičnošću i izbjegavanjem da budu ‘ugurani’ u kalup, ulogu ili normu može dovesti do toga da se osjećaju kao autsajderi”, kazala je.
Adolescentna psihologinja Cameron Caswell navodi da otroverti obično više cijene duboke odnose jedan na jedan nego velike grupe, koje ih često iscrpljuju. U školi se zato mogu držati blizu nastavnika ili manjeg kruga prijatelja, dok ih bučne učionice i grupni projekti brzo zamaraju. Kod kuće im je često potrebno vrijeme za čitanje, crtanje ili hobi kako bi obnovili energiju.
Stručnjaci savjetuju roditeljima da ne poistovjećuju samoću s usamljenošću. Caswell ističe:
“Otroverti se istinski ‘obnavljaju’ radeći sami stvari u kojima uživaju”.
Ako se dijete nakon vremena provedenog nasamo vraća opušteno, raspoloženo i spremno za razgovor, riječ je o zdravom načinu odmora, a ne povlačenju. Roditeljima se preporučuje da uvažavaju djetetov ritam socijalizacije, potvrđuju njegove osjećaje i njeguju vrijeme jedan na jedan.
Umjesto pritiska da se uklopi u grupu, važnije je da dijete dobije prostor u kojem će se osjećati viđeno, sigurno i prihvaćeno.
