Kako se Evropa suočava sa sve češćim i intenzivnijim toplotnim valovima, raste interes za radikalna rješenja u borbi protiv klimatskih promjena. Među njima je i solarni geoinženjering, kontroverzna tehnologija koja bi mogla privremeno smanjiti temperaturu planete reflektovanjem dijela Sunčeve svjetlosti nazad u svemir.
Tema je bila predmet razgovora BBC-ja s profesorom Markom Maslinom, stručnjakom za nauku o Zemljinom sistemu sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Toplotni valovi postaju sve ekstremniji
Stručnjaci upozoravaju da toplotni valovi traju sve duže, počinju ranije i završavaju kasnije nego ranije. Uz visoke temperature, povećana vlažnost zraka dodatno otežava hlađenje organizma i povećava zdravstvene rizike.
Sve su češće i takozvane tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni Celzijusa, što otežava oporavak organizma i dodatno opterećuje infrastrukturu poput škola, bolnica i stambenih objekata.
Šta je solarni geoinženjering?
Solarni geoinženjering, poznat i kao modifikacija sunčevog zračenja (SRM), obuhvata tehnologije koje imaju za cilj odbijanje manjeg dijela Sunčeve energije kako bi se Zemlja privremeno ohladila.
Najviše se istražuju dva pristupa:
Posvjetljivanje morskih oblaka, raspršivanje sitnih čestica morske soli kako bi oblaci postali gušći i reflektovali više Sunčeve svjetlosti.
Ubrizgavanje aerosola u stratosferu, ispuštanje reflektivnih čestica na velikim visinama, po uzoru na efekat velikih vulkanskih erupcija, poput erupcije vulkana Pinatubo 1991. godine, koja je privremeno snizila globalnu temperaturu za oko 0,5 stepeni.
Veliki potencijal, ali i veliki rizici
Naučnici upozoravaju da bi ovakve intervencije mogle imati nepredvidive posljedice. Moguće su promjene u obrascima padavina, suše u pojedinim regijama, poplave u drugim, pa čak i lokalno povećanje temperatura.
Zbog toga stručnjaci ističu da su za sada potrebna isključivo pažljivo kontrolisana istraživanja prije bilo kakve primjene u praksi.
Britanska Agencija za napredna istraživanja i izume (ARIA) prošle godine finansirala je 21 istraživački projekat iz oblasti geoinženjeringa kako bi se bolje razumjeli potencijalni efekti i sigurnost ovih tehnologija.
Geoinženjering nije zamjena za smanjenje emisija
Naučnici naglašavaju da geoinženjering ne može riješiti klimatske promjene sam po sebi. Smanjenje emisija stakleničkih plinova ostaje najvažniji dugoročni cilj.
Istovremeno, gradovi će se morati prilagođavati toplijoj klimi kroz više zelenih površina, reflektivne materijale na zgradama i putevima te efikasnije sisteme hlađenja.
Iako su tehnologije geoinženjeringa još uvijek u fazi istraživanja, sve češće postaju dio ozbiljnih rasprava o mogućim odgovorima na klimatsku krizu.
