Jeste li se ikada zapitali zašto su prozori u avionu uvijek ovalni ili okrugli, a nikada četvrtasti poput onih na kućama ili automobilima?
Odgovor ne leži u estetici, već u fizici i lekciji naučenoj nakon dvije velike nesreće s početka ere mlazne avijacije.
Kada su avioni 1950-ih godina počeli letjeti na većim visinama, kabine su morale biti pod pritiskom kako bi putnici mogli normalno disati. Međutim, četvrtasti prozori pokazali su se kao kobna greška.
Kod četvrtastih prozora, pritisak unutar kabine ne raspoređuje se ravnomjerno, već se čak 70 posto ukupnog naprezanja koncentriše u njihova četiri oštra ugla. To stalno širenje i skupljanje kabine tokom leta dovodilo je do brzog zamora metala i stvaranja pukotina na trupu. Nakon što su se dva aviona zbog toga raspala u zraku 1954. godine, inžinjeri su uveli ključnu promjenu.
Zaobljeni i ovalni prozori nemaju oštre uglove, što omogućava da pritisak zraka glatko i ravnomjerno klizi po cijeloj površini okvira. Upravo je ovaj jednostavan oblik spriječio pucanje konstrukcije i učinio moderno letenje najsigurnijim vidom transporta na svijetu.
