Svi znamo da je mužjak krave bik, ovce ovan, a srne srndać.
Zanimljivosti o vjevericama
- Mužjak vjeverice naziva se jednostavno mužjakom.
- Gramatički rod ne određuje biološki pol životinje.
- Mužjaci i ženke veoma su slični izgledom.
- Za vrijeme sezone parenja mužjaci jure ženke kroz krošnje.
- Vjeverice zakopavanjem sjemenki doprinose obnavljanju šuma.
Međutim, kada bi neko postavio pitanje kako se zove mužjak vjeverice, mnogi bi zastali i pokušali da pronađu pravi odgovor.
Iako ovu simpatičnu životinju često viđamo u parkovima i šumama, odgovor na ovo pitanje zapravo je mnogo jednostavniji nego što se čini.
Vjeverice su među najprepoznatljivijim stanovnicima šuma. Njihov dugačak, kitnjast rep, brzi pokreti i sposobnost da se nevjerovatnom lakoćom kreću po granama čine ih gotovo nepogrešivo prepoznatljivim.
Ipak, jedna jezička zanimljivost u vezi s njima često izaziva nedoumicu. Kako se zapravo naziva mužjak vjeverice?
Za razliku od brojnih drugih životinja, kod kojih postoje jasno ustaljeni i široko poznati nazivi za mužjake i ženke, kod vjeverica je situacija nešto drugačija.
Kako se zapravo zove mužjak vjeverice?
Najjednostavnije i najpravilnije jeste reći “mužjak vjeverice”.
Naime, imenica “vjeverica” gramatički je ženskog roda, ali se njome označava životinja bez obzira na njen biološki pol.
Gramatički rod imenice ne mora nužno da odgovara polu životinje koju označava.
Upravo zbog toga nema potrebe za izmišljanjem posebnog naziva kada želimo da govorimo o mužjaku ove životinje.
Kako se mužjaci razlikuju od ženki?
Pored zanimljivosti u vezi sa nazivom, postoji još jedna činjenica o vjevericama koja mnogima nije poznata.
Naime, mužjaci i ženke obične vjeverice (Sciurus vulgaris) veoma su slični po izgledu.
Za razliku od nekih drugih životinjskih vrsta, kod kojih se pol lako prepoznaje po veličini, boji ili karakterističnim dijelovima tijela, kod vjeverica takve razlike uglavnom nisu izražene.
Oba pola imaju prepoznatljiv kitnjast rep, snažne kandže i krzno čija boja može varirati od crvenkaste do tamnosmeđe, pa čak i gotovo crne.
Zbog toga posmatrač koji ugleda vjevericu na drvetu najčešće ne može pouzdano da utvrdi da li je riječ o mužjaku ili ženki samo na osnovu izgleda.
Zanimljivo ponašanje tokom sezone parenja
Razlike između mužjaka i ženki postaju uočljivije tokom sezone parenja.
Mužjaci mogu da jure ženke kroz krošnje drveća, a nerijetko više njih učestvuje u potjeri za istom ženkom.
Vjeverice nisu monogamne životinje, što znači da se tokom sezone razmnožavanja mogu pariti sa više partnera.
Nakon parenja ženka pravi gnijezdo od grančica i drugih prirodnih materijala, u kojem donosi mladunce na svijet.
Mladunci se rađaju slijepi, bez dlake i potpuno zavisni od majke, koja ih hrani i štiti tokom prvih nedjelja života.
Mužjaci, za razliku od ženki, uglavnom ne učestvuju u odgajanju potomstva.
Osim što izazivaju simpatije svojim izgledom, vjeverice imaju značajnu ulogu u očuvanju šumskih ekosistema.
Tokom jeseni sakupljaju lješnjike, žireve, sjemenke i druge plodove, koje često zakopavaju na različitim mjestima kako bi imale zalihe hrane tokom zime.
Imaju li zimski san?
Za razliku od nekih drugih sisara, vjeverice ne provode zimu u pravom zimskom snu.
Umjesto toga, oslanjaju se na ranije sakrivenu hranu, a tokom veoma hladnih dana više vremena provode u gnijezdima.
Zanimljivo je da ne uspijevaju uvijek da pronađu sve plodove koje su zakopale.
Neke od zaboravljenih sjemenki mogu da proklijaju i izrastu u nova stabla, zbog čega vjeverice doprinose prirodnom obnavljanju šuma, prenosi Nova.
Zato ova mala životinja nije samo simpatičan stanovnik parkova i šuma, već i važan dio prirodnog
