U posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo u protekloj godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana.
Tako je u Sloveniju za deset godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.
Prema podacima iz prednacrta izvještaja o radu Agencije za rad i zapošljavanje za 2024. godinu, u Sloveniji je lani radne dozvole dobilo i počelo da radi 13.436 državljana BiH. S druge strane, u Njemačkoj su na poslovima njegovatelja lani zaposlena 223 radnika iz BiH.
“U dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji najviše su traženi radnici iz BiH sa sljedećim zanimanjima: vozači (oko 25 odsto oglasa) i varioci (oko 20 odsto oglasa), dok su za ostala zanimanja brojevi mnogo manji. Od ostalih zanimanja traženi su armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici”, istakli su iz Agencije za zapošljavanje BiH za “Nezavisne novine”.
Iz Agencije dodaju da se sve zapošljavanje u Sloveniji odvija putem njih, dok za Njemačku imaju dozvolu za posredovanje samo osoba sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, prema evropskom referentnom okviru za jezike.
“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama”, objašnjavaju oni za “Nezavisne novine” i dodaju da za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije nemaju podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da odlazak radnika utiče na poslodavce u Srpskoj i BiH.
“Ono što je sigurno evidentno jeste da postoji nedostatak radne snage i jedno vrijeme se pričalo da nedostaju majstori, ali sada već možemo slobodno da kažemo da je nedostatak radne snage, od nekvalifikovane do visokoobrazovanih kadrova, odnosno inženjerskog kadra”, kaže Škrebić za “Nezavisne novine”.
Kako je dodao, privreda u BiH je na niskom tehnološkom razvoju, što joj otežava borbu sa zapadnim ekonomijama.
“Mi smo imali dosta prijedloga i smatramo da je jedno od rješenja tehnološki razvoj privrede, subvencije za tehnološki razvoj, kao i automatizacija proizvodnih procesa, ali sve to mora biti podržano i kroz učešće fakulteta, instituta i drugih u osposobljavanju privrede za tehnološki napredak”, navodi Škrebić.
Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” nedavno je istakao da često zdravstveni profesionalci odlaze i u druga zanimanja i traže svoje mjesto pod suncem.
“Nažalost, mi gubimo jedan iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sistem Republike Srpske leži na ‘60. i ‘70. godištu, međutim, te naše kolege već polako odlaze u penziju, tako da samim tim ne gubimo samo ljude koji odlaze da rade u neka druga zanimanja, koji odlaze da rade na Zapad, nego gubimo iskusne kadrove koji odlaze u penziju, a nažalost, nemamo profesionalce koji će njihova mjesta da nadoknade”, rekao je Šerbedžija.
Inače, Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2013. godine posreduje u zapošljavanju bh. građana u Sloveniji i Njemačkoj.
