Maja Isović Dobrijević, Buka
Pitali smo Ministarstvo prosvjete i kulture o aktivnostima nakon prijave vršnjačkog nasilja u Mrkonjić Gradu.
Sa početkom školske 2025/2026. godine Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske pokrenulo je kampanju „Škola koja čuje”, koja je dio dugoročnog projekta „Škola bez nasilja”.
Cilj kampanje je stvaranje sigurnog, podsticajnog i zdravog okruženja za svako dijete u Republici Srpskoj, uz sistemski i kontinuiran rad na prevenciji i sprečavanju vršnjačkog nasilja.
Preporučeno
Pod sloganom „Slušajte šta vam djeca ne govore”, kampanja skreće pažnju da se nasilje često krije iza tišine, te da je potrebna veća pažnja, empatija i zajednička odgovornost kako bi se problem na vrijeme prepoznao i spriječio.
„Sigurna škola nije samo škola bez nasilja. Sigurna škola je ona koja čuje, prepoznaje i podržava svako dijete”, ključna je poruka kampanje.
U kampanju su uključene sve osnovne i srednje škole, koje tokom prvog polugodišta organizuju niz preventivnih, edukativnih i kreativnih aktivnosti sa učenicima i roditeljima, sa ciljem izgradnje školskog okruženja u kojem vladaju zajedništvo, povjerenje i razumijevanje, kako bi svaka škola bila mjesto sigurnosti, podrške i radosti.
U okviru kampanje Ministarstvo je u oktobru organizovalo javni čas za direktore osnovnih i srednjih škola, na kojem je predstavljena kampanja „Škola koja čuje“, te su prezentovani primjeri dobrih školskih praksi u prevenciji nasilja u školama. Pored toga, osnovne i srednje škole su organizovale različite aktivnosti namijenjene učenicima, roditeljima i nastavnicima u cilju sprečavanja svih oblika nasilja u školama.
Kampanja „Škola koja čuje” nije jednokratna akcija, već početak dugoročnog procesa u kojem će Ministarstvo, zajedno sa školama i institucijama, sistemski jačati bezbjednost, unapređivati saradnju nastavnika, roditelja i učenika i mijenjati kulturu ponašanja u školama.
Kada je riječ o konkretnom slučaju vršnjačkog nasilja u Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ Mrkonjić Grad, Ministarstvo preduzima sve u skladu sa Zakonom. Ministarstvo je na osnovu saznanja o slučaju vršnjačkog nasilja, na koje je prvo upućeno posredstvom medijskog upita, a potom i putem pisanog izjašnjenja direktora ove osnovnoškolske ustanove, te nakon istupa roditelja učenika koji su pretrpjeli nasilje u navedenoj školi, preduzelo sve radnje kako bi se došlo do svih pouzdanih informacija te postupilo u skladu sa važećim propisima i protokolima.
U informaciji koju je Škola dostavila Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske navodi se da je školi prijavljena sumnja na postojanje nasilja nad učenicima te da su preduzete aktivnosti na prikupljanju relevantnih informacija za odlučivanje o daljem postupanju. Potom je Ministarstvo predmetno pitanje uputilo Republičkom pedagoškom zavodu na nadležno postupanje kako bi provjerili navode, preduzeli odgovarajuće mjere te o svemu utvrđenom obavijestili Ministarstvo. Inspektori su pored pregleda dokumentacije obavili razgovore sa zaposlenima u školi i roditeljima koja su prijavili nasilje, u skladu sa kojim će sačiniti zapisnik u kojem će biti definisani zaključci i preporuke školi.
U daljem slijedu događaja, Ministarstvo je zaprimilo je ostavku direktora Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” Mrkonjić Grad, koju je potom Vlada Republike Srpske usvojila te u skladu sa Zakonom imenovala vršioca dužnosti direktora ove ustanove.
Polazeći od činjenice da je prevencija, sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje nasilja među djecom i mladima od opšteg društvenog interesa, napominjemo da je od izuzetne važnosti postupanje i djelovanje vaspitno-obrazovnih institucija u svim slučajevima vršnjačkog nasilja.
Podsjećaju da je škola dužna u ovakvim slučajevima postupati u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, kao i Protokolom za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja u Republici Srpskoj.
Prethodno je Programom mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanja nasilja u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj definisano je 11 prioriteta koji predstavljaju ključna polja i pravce djelovanja za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilja u školama, a na osnovu kojih se izvode mjere sa jasnim i preciznim indikatorima:
- Unapređenje zakonodavnog okvira za prevenciju nasilja,
- Poboljšanje materijalnih i tehničkih uslova,
- Prikupljanje podataka o nasilju i u vezi sa prevencijom nasilja, te praćenje promjena tokom vremena,
- Sprečavanje nasilja unapređenjem nastavnog plana i programa,
- Kadrovsko jačanje stručne službe,
- Rad sa nastavnicima, vaspitačima u đačkim domovima, stručnim saradnicima i direktorima,
- Unapređenje programa za prevenciju nasilja,
- Uključivanje roditelja u aktivnosti s ciljem sprečavanja nasilja,
- Uključivanje zajednice u aktivnosti s ciljem sprečavanja nasilja,
- Provođenje medijske kampanje o prevenciji nasilja u školama,
- Analiza, te praćenje stanja i ocjena pristupa u borbi protiv nasilja.
Neizostavna je i uloga Multisektorskog tima koji na osnovu procjene razmatra slučaj i izrađuje Plan brige za dijete u skladu sa pedagoškom praksom i važećim zakonskim propisima. U slučaju vršnjačkog nasilja svakako je najvažnije osnažiti dijete, vratiti osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te mu obezbijediti pravovremenu i adekvatnu stručnu pomoć.
Škola ima zakonsku i profesionalnu obavezu da reaguje odmah, sistemski i dosljedno kada se otkrije vršnjačko nasilje. Svakako je neophodno djelovati u pravcu stvaranja stimulativnog i sigurnog okruženja za rast i razvoj svih učenika. Svi zaposleni u školama treba da daju svoj maksimalni lični doprinos kako bi se identifikovali potencijalni bezbjednosni rizici te da se preveniraju bilo kakvi neželjeni događaji u školama.
