Prema istraživanjima, ljudi koji se bude rano uopšteno su sretniji i produktivniji, ali period prilagođavanja nije lagan. Evo kako postati dio ‘5 AM kluba’
Većina ljudi će odmahnuti rukom na ideju da je buđenje u pet ujutro odlična stvar. Zvuči iscrpljujuće i nepotrebno ako se ne mora, ali postoje neki dobri razlozi zašto ovo ne mora biti loša ideja. Suprotno uvjerenju ljudi koji obožavaju večernje sate, rano buđenje može biti dobro za um, tijelo i cjelokupno zdravlje.
Prema časopisu Nature Communications, manje je vjerojatno da će oni koji rano ustaju razviti probleme s mentalnim zdravljem. Takođe je pronađena veza između ranog buđenja i uravnotežene prehrane. Autor Robin Sharma napisao je čak i knjigu o tome kako rano buđenje pozitivno utječe za produktivnost.
Naravno, postati osoba koja se s lakoćom budi rano ujutro nije lagano. Prema profesoru Benjaminu Smarru tijelo je naviknuto da se lakše prilagođava određenim obrascima spavanja. Svaka se osoba rađa s određenim kronotipom (ciklus spavanja) koji određuje raspored spavanja i potrebu za snom. Dakle, ako si se ikada zapitala zašto tvom partneru treba samo šest sati da bude funkcionalan čovjek, a tebi možda više, to je možda zbog vašeg različitog kronotipa, piše Domino.com.
Jednostavno pomjeranje kazaljki na satu neće čarobno promijeniti ničiji život, pogotovo ako si noćna ptica, ali postoji mnogo dokaza koji pokazuju da se u različitim segmentima života mogu dogoditi pozitivne promjene. Evo šta možeš očekivati nakon tjedan, mjesec i pola godine.
Nakon jednog dana
Neće biti nimalo lako: prvi dan ranog buđenja neće biti posebno lak ni ugodan. Kažu da se najbolje stvari u životu ne grade preko noći, a novi raspored nije izuzetak. “Biće potrebno nekoliko dana da se osjećaš manje umorno zbog ranog buđenja jer je potrebno vrijeme da se unutrašnji sat prilagodi”, objašnjava doktorica Kasey Nichols. U početku bi moglo biti teško ljudima koji vole duže biti budni pa možda nećeš spavati onoliko sati koliko će tijelu biti potrebno. “REM san je važan za pamćenje i emocionalne energiju tijekom dana. Ako se ta faza sna prekine ranim buđenjem, recimo u pet ujutro, osjećat ćeš nervozu i umor”, objašnjava Smarr.
Čak i ako spavaš cijelu noć postoji velika šansa da ćeš se osjećati iscrpljeno na kraju dana. “Možda ćeš se do kraja dana osjećati malo umorno. U redu je otići u krevet nekoliko sati ranije ako je potrebno”, kaže dr. David Greuner iz NYC Surgical Associates.
Nakon jedne sedmice
Možda se još nećeš buditi s lakoćom, ali bićeš na dobrom putu da se to dogodi. Kako bi ovaj proces bio uspješan potrebno je vrijeme. “Prva sedmica je vrijeme prilagođavanja. Tijelo i mišići počet će se prilagođavati novom ciklusu spavanja”, objašnjava Greuner.
Smarr dalje objašnjava da brzina prilagodbe na novo vrijeme buđenja ovisi o biološkom satu. Buđenje sat ili dva ranije može biti lako, no drastična promjena rasporeda spavanja može zahtijevati dulji period. S obzirom na to, moguće je da će se pojaviti neke promjene u apetitu i raspoloženju. “Rano buđenje može utjecati na proizvodnju dva hormona u tijelu, kortizol i melatonin. Buđenje s izlaskom sunca prirodan je proces jer sunčeva svjetlost utječe na proizvodnju melatonina i na unutarnji sat. Ovo je jedan od razloga zašto neki ljudi postaju depresivni i spavaju više tijekom zimskih mjeseci u kojima ima manje sati dnevnog svjetla”, objašnjava Nichols.
Takođe može pomoći u regulaciji razine kortizola, koji kontrolira razinu šećera u krvi, smanjuje upalu i drži metabolizam pod kontrolom. “Kortizol nam daje energiju da ustanemo i uhvatimo se u koštac s izazovima tijekom dana. Visoka razina kortizola rano ujutro još je jedan od razloga zašto mnogi ljudi ujutro ne osjećaju glad”, dodaje dalje.
Nakon četiri sedmice
“Nakon duljeg perioda buđenja u pet ujutro počet ćeš uviđati sve prednosti ove navike jer ćeš biti produktivnija”, kaže Greuner. Prema časopisu Journal of Applied Social Psychology, ranoranioci su proaktivniji što se definira kao sposobnost samoinicijative, ali brzog i uspješnog rješavanja potencijalnih problema.
Srećom, produktivniji dan samo je jedan dio slagalice. Zapravo, istraživanje sa Sveučilišta u Torontu pokazalo je da su ljudi koji se ranije probude su općenito sretniji i imaju bolja razmišljanja u životu. Ipak, važno je da se zbog rano buđenja ne žrtvuje san. “Trebalo bi se potruditi i spavati barem sedam sati. Sve manje moglo bi negativno utjecati na zdravlje i produktivnost”, kaže dalje Greuner.
Nakon šest mjeseci
Nakon šest mjeseci osoba se može nazvati i službeno ranoraniocem. “Nakon šest mjeseci sigurno ćeš moći vidjeti značajan porast produktivnosti. No, ako se osjećaš umorno i iscrpljeno i veliku razdražljivost vrati se rasporedu spavanja koji ti više odgovora. Uostalom to je puno važnije nego ispijati dodatne šalice kave kako bi preživjela dan. Dugotrajan nedostatak sna povezan je s dijabetesom, srčanim bolestima, čak i ranom smrtnošću. Stoga je uvijek važno slušati svoje tijelo i shvatiti kakav je raspored najbolji za nas”, kaže Greuner.
