Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Plakanje i vrištanje pri rastanku: Je li separacijska anksioznost normalna?
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > IZDVOJENO > Plakanje i vrištanje pri rastanku: Je li separacijska anksioznost normalna?
IZDVOJENOPORODICA

Plakanje i vrištanje pri rastanku: Je li separacijska anksioznost normalna?

Lola Magazin
Objavljeno 15/09/2026 17:05
Lola Magazin
Podijeli
Podijeli

STRAH od odvajanja od roditelja, poznat kao separacijska anksioznost, normalan je dio dječjeg emocionalnog razvoja. Manifestira se plačem, vriskom ili čvrstim držanjem za roditelja koji odlazi, a neka djeca tu fazu prolaze intenzivnije od drugih. Iako s vremenom prolazi, ako tjeskoba postane ozbiljna i potraje, može se raditi o poremećaju separacijske anksioznosti.

Prvi susret s odvajanjem

Roditelji se sa separacijskom anksioznošću djeteta najčešće susretnu pri polasku u vrtić ili kada ga prvi put ostave na čuvanju. U oba slučaja dolazi do fizičkog razdvajanja koje kod djeteta izaziva emocionalni nemir.

Malo dijete može vrlo burno reagirati na odvajanje, pogotovo ako mu je to prvo takvo iskustvo. Ono još ne shvaća da će se roditelj vratiti, što narušava njegov temeljni osjećaj sigurnosti i potiče ga na plač i otpor.

Preporučeno

Jungova teorija nezdravog odnosa majka – sin: Dete od roditelja MORA da se odvoji

Razvojna faza koja prolazi

Većina djece preraste separacijsku anksioznost do otprilike treće godine. To ne znači da se ona ne može pojaviti i kasnije, osobito kod djece koja su po prirodi plašljivija. Ova faza emocionalnog razvoja počinje kada dijete usvoji koncept stalnosti objekta – spoznaju da stvari i ljudi postoje čak i kada ih ne može vidjeti ni čuti.

Iako anksioznost s vremenom obično nestane, slični se osjećaji mogu ponovno javiti i kod predškolske djece, primjerice zbog bolesti, stresa, polaska u školu ili velikih promjena u obiteljskoj rutini.

Kako olakšati rastanke

Svako je dijete jedinstveno i ne postoji točno određeno vrijeme kada će se tjeskoba pojaviti ili nestati. Ponekad nestane jednako brzo kao što se i pojavila, ali nekoj djeci treba više vremena da prihvate odsutnost roditelja. Moguće je i da se anksioznost vrati nakon što je već prošla, ako dođe do promjene rutine zbog selidbe, godišnjeg odmora, bolesti ili razvoda.

Strah od odvajanja obično se smiri unutar nekoliko dana ili tjedana, čim dijete shvati da je rastanak normalan i da se roditelj uvijek vraća. Taj se period može olakšati pripremama i ritualima. Pomažu igre skrivača kod kuće, kratki pozdravi i mahanje na odlasku te razgovor o osobi koja će čuvati dijete, prilagođen njegovoj dobi.

Dobar pristup je i postupno upoznavanje s vrtićem, poput šetnje oko zgrade, razgledavanja prostora i upoznavanja odgojitelja. Važno je i da roditelji pri rastanku ostanu smireni i sigurni jer dijete osjeća njihovu napetost.

Index.hr
TAGOVANO:odvajanje od roditeljaseperacijska kriza
Podijeli članak
Email Kopiraj link Štampaj
AutorLola Magazin
Zaprati
Sve smo mi Lole. Bar jednom u životu.
Prethodni članak EU planira da predloži zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina
Sledeći članak Ove predmete ne smijete da usisavate
ADHD izgleda drugačije od detinjstva do starosti: Kako se simptomi menjaju s godinama

ADHD se dugo smatrao poremećajem koji pripada detinjstvu i koji većina dece…

7 min za čitanje
Nataša Dragaljević: Možemo biti nežni prema detetu, a čvrsti u svojoj odluci.

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može…

11 min za čitanje
Barbara Slade Jagodić: U školu je krenulo vaše dijete, ne vi

Počele su poruke u školskim grupama. "Što imamo za zadaću?" jedna je…

7 min za čitanje
Teorija ‘sporog dopamina‘: odložite mobitel i riješite se ovisnosti o trenutačnom zadovoljstvu

Teorija „sporog dopamina” pristup je zdravlju i dobrobiti koji se suprotstavlja danas…

4 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš

Username or Email Address
Password

Zaboravili ste lozinku?