Porezni podaci iz 1988. godine pokazuju da su među građanima s najvećim prijavljenim prihodima bili ugostitelji, pjevači, trgovci, umjetnici, sportisti, novinari i profesori
Kada se danas govori o zanimanjima koja donose najveće plaće, većina će prvo pomisliti na IT stručnjake, menadžere velikih kompanija, bankare, poduzetnike ili ljekare specijaliste. No, prije više od tri desetljeća situacija je bila potpuno drugačija.
Podaci o prijavljenim prihodima u tadašnjoj Jugoslaviji za 1988. godinu otkrivaju veoma zanimljivu sliku. Među ljudima koji su prijavili najveće prihode nisu dominirali direktori velikih državnih preduzeća ni političari. Na vrhu liste našli su se privatni ugostitelji, pjevači narodne muzike, trgovački predstavnici, predstavnici stranih kompanija, nogometaši, umjetnici, novinari i univerzitetski profesori.
Prema podacima koji su početkom 1989. godine objavljeni na osnovu tadašnjih poreznih evidencija, među građanima s najvećim prijavljenim prihodima bili su ljudi iz veoma različitih profesija.
U Skoplju je na vrhu bio privatni ugostitelj, s prijavljenim prihodom od 171 milion dinara tokom 1988. godine, čime je bio apsolutni rekorder među navedenim podacima.
U Beogradu je najveći prihod prijavio pjevač narodne muzike, koji je tokom te godine ostvario čak 142 miliona dinara.
U Zagrebu je prvo mjesto pripalo trgovačkom predstavniku, koji je prijavio 61 milion dinara, dok je u Ljubljani najveći prihod imao akademski kipar, s prijavljenih 28 miliona dinara.
Za Sarajevo tada nisu bili objavljeni podaci.
Posebno je zanimljivo što su se među građanima s najvećim prihodima nalazili ljudi iz zanimanja koja danas gotovo uopće ne povezujemo s samim vrhom zarada. Ovi podaci pokazuju koliko se tadašnja struktura najviših prihoda razlikovala od današnje.
Podatak za Zagreb ne treba posmatrati izvan konteksta tadašnje privrede. Jugoslavija je bila snažno povezana s inozemnim tržištima, a trgovina, posredovanje i poslovni odnosi sa stranim kompanijama imali su veliki značaj.
Ljudi koji su se bavili prodajom, predstavljanjem kompanija i poslovanjem s inozemstvom mogli su ostvarivati veoma visoke prihode, posebno ako su njihova primanja zavisila od rezultata poslovanja ili provizija.
Brojke treba uzeti s oprezom
Jedan od detalja koji danas posebno privlači pažnju jeste činjenica da se među ovim rekorderima nisu našli političari, kao ni direktori najvećih državnih kompanija.
Najveće prijavljene prihode ostvarivali su ljudi čiji su poslovi bili direktnije povezani s tržištem, privatnom djelatnošću, popularnošću, umjetničkim radom ili poslovanjem s inozemstvom.
To je veoma drugačija slika od one koju bismo očekivali kada govorimo o najplaćenijim zanimanjima danas.
Ipak, ove brojke treba posmatrati s oprezom. Iako danas zvuče gotovo nevjerovatno, iznose iz 1988. godine nije moguće jednostavno pretvoriti u današnje eure i na osnovu toga zaključiti koliko bi ti ljudi zarađivali u današnjim uslovima.
Jugoslavija je krajem osamdesetih prolazila kroz ozbiljne ekonomske probleme i veoma visoku inflaciju. Vrijednost novca, monetarni sistem i privredne okolnosti bili su potpuno drugačiji od današnjih.
Važno je naglasiti i da se ovdje govori o prijavljenim oporezivim prihodima, a ne o ukupnoj imovini pojedinaca niti nužno o iznosu novca koji im je ostajao nakon svih obaveza.
Porezni sistem nije bio jednak u svim republikama
Još jedan detalj važan je kada se uspoređuju podaci iz različitih dijelova tadašnje Jugoslavije. Porezna osnovica nije bila ista u svim republikama, već se obračunavala u odnosu na prosječni lični dohodak u svakoj od njih.
Zbog toga iznose iz Skoplja, Beograda, Zagreba i Ljubljane ne treba posmatrati kao potpuno jednake kategorije bez dodatnog konteksta.
Ipak, podaci su i danas zanimljivi jer pokazuju koje su profesije u tadašnjem društvu mogle donositi iznimno visoke prihode, a koje danas možda ne bismo povezali s ogromnim zaradama.
Za nešto više od tri desetljeća tržište rada promijenilo se gotovo iz temelja, pa su se promijenile i potrebe samog tržišta.
Danas su među traženijim i najbolje plaćenim stručnjacima ljudi iz oblasti informacijske tehnologije, finansija, medicine, menadžmenta i drugih visokospecijaliziranih područja.
