Voditeljica Odjela za epidemiologiju i prevenciju kardiovaskularnih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Verica Kralj navela je da se srčani udar kod žena, umjesto boli u prsima, može očitovati samo osjećajem stezanja, nelagode, mučninom ili boli u žličici, pa se zamijeni s probavnim tegobama.
Kad žene potraže pomoć, takve se smetnje često pripišu anksioznosti, zbog čega izostanu dijagnostika i liječenje, upozorila je Kralj. “Događa se da i stručnjaci zapravo ne prepoznaju na vrijeme istu simptomatologiju i propusti se liječenje koje je jako bitno započeti u ranoj fazi bolesti”, rekla je.
Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena, a ono što šira javnost ne zna, istaknula je, jest da od tih bolesti u apsolutnim brojkama umire više žena nego muškaraca, dok se u bolnici češće liječe muškarci.
Do menopauze žene su djelomično zaštićene estrogenom, a nakon toga se rizik izjednačava s rizikom kod muškaraca, objasnila je Kralj. Za neke čimbenike, poput dijabetesa i pušenja, rizik je kod žena čak i veći.
Dodatni rizik kod žena predstavljaju migrena s aurom, komplikacije u trudnoći te hormonska kontracepcija i hormonska nadomjesna terapija, osobito kod žena s povišenim tlakom ili pušačica, navela je.
Predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti, koje je organiziralo konferenciju, Zrinka Mach, istaknula je da se kronične nezarazne bolesti često razvijaju postupno, ponekad bez jasnih simptoma. “Zato se ne možemo osloniti samo na to kako se osjećamo”, rekla je.
Specijalistica interne medicine iz Poliklinike Medikol Ingrid Prkačin upozorila je da se ni debljina, kao ni kronična bubrežna bolest i hipertenzija, dovoljno ne prepoznaje kao kronična bolest. “Te sve bolesti ne bole”, rekla je, pozvavši na podizanje zdravstvene pismenosti i pravodobnu dijagnozu.
Kronični stres i pritisci digitalnog svijeta
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Marija Kušan Jukić upozorila je da mentalno zdravlje žena često ostaje izvan fokusa jer se više govori o reproduktivnom i kardiovaskularnom zdravlju.
“Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja”, poručila je, dodavši da je ulaganje u mentalno zdravlje žene ujedno ulaganje u zdravlje obitelji i zajednice, a zahtjevi s kojima se žene suočavaju mijenjaju se od adolescencije do starije dobi.
Žene su, kako je navela, sklonije potražiti pomoć nego muškarci, ali i dugo niječu simptome.
Kronični stres zbog brojnih uloga na poslu, u obitelji i u brizi za druge uzrok je tjeskobe, depresije i nesanice, rekla je Kušan Jukić. Kod adolescentica su sve češći poremećaji hranjenja i samoozljeđivanje, povezani i s pritiscima digitalnih tehnologija na izgled i očekivanja.
