Postoje različite ljubavi u životu. Ako na jednu stranu stavimo porodicu i drage ljudi kojima dajemo čistu emociju, na drugoj strani ostane nam strast i ljubav prema poslu. Priznaćete, ako ne radite ono što volite, to lako može da utiče na svakodnevicu.
Zamislite sada ljubav prema vodozemcima i gmizavcima, a sve to začinite i gljivama. Ana Ćurić, mlada istraživačica iz Banjaluke, u ove vrste zaljubila se još kao student, a sada je postala naučnica. Upoznaćete je već večeras, u Noći istraživača.
Zašto baš herpetologija i mikologija?
Kada sam upisala biologiju na Prirodno – matematičkom fakultetu u Banjaluci, jedan od predmeta koji me je u startu zainteresovao bile su gljive i alge. Počela sam po malo i sama da istražujem, kupujem priručnike, knjige, kontaktiram gljivare i pratim portale, da bih počela odlaziti u šumu na jesen i skupljati gljive koje sam onda koliko – toliko samostalno determinisala. Povremeno sam odlazila i na organizovane terene na kojima smo se doticali herpetologije – vodozemaca i gmizavaca. Godine 2013. učestvovala sam na biološkom kampu, u sekciji za gljive, sa odličnim mentorom, što me motivisalo da ne odustanem od vježbanja i odlazaka u “lov” na gljive. Ali na istom kampu sam prisustvovala fenomenalnom predavanju o istraživanju čovječije ribice u Hrvatskoj i BiH, čija me priča izuzetno privukla te sam odlučila malo više zagrebati i u polje herpetologije.
Plaši li Vas nekada taj svijet?
Ne, naprotiv. Najljepše se osjećam u prirodi, a kada se vratim u grad potrebna mi je postepena aklimatizacija. Svako ima nešto što ga ispunjava, a to je za mene priroda, bilo da se radi o niziji, kršu, moru, visokim planinama… Sve ima svoju čar za koju bi malo trebalo da se spozna.
Jedna od Vaših izjava je da u biologiji spajamo ugodno sa korisnim, pomažemo ciljanim organizmima, ali i ljudima pokušavajući održati sistem onakvim kakav je oduvijek bio. Koliko smo kao društvo spremni da radimo ovako?
Upoznala sam mnogo ljudi koji žive za prirodu, poštuju je i žele da ona ostane i opstane. Ti ljudi nisu samo biolozi i ekolozi, nego mnogi koji su bar jednom otišli na planinu i osjetili to nešto. Po onome što sam vidjela i doživjela, kapital je taj koji koči i stvara disbalans prirodi. Svi smo toga svjesni i, nažalost, jako je teško boriti se ako nekome blokiramo interese. Globalno se jako puno radi na promociji, edukaciji i upozorenjima o tome šta bi se moglo desiti ako nastavimo sa uništavanjem prirode i prirodnih resursa sadašnjim tempom. Ja se nadam da će kad tad lobi da oslabi, a priroda i čovjek da se vrate u ravnotežu. Ako je za utjehu, time ćemo trošiti i ulagati manje novca za povratak izgubljenog a više ulagati u našu budućnost. Ali to je sve tako daleko.
Negdje sam pročitala da ste, kao mlad istraživač, odavno prešli preko granica BiH. O čemu se radi?
Od kada sam se počela interesovati za herpetologiju odlazila sam na terene po BiH i Hrvatskoj. Već nakon što sam ozbiljnije počela sa radom, tereni su se proširili još i na Srbiju i Crnu Goru u saradnji sa svojim dragim kolegama i prijateljima koji dijele iste interese kao i ja. A da bih proširila svoje znanje odlučila sam kao korak dalje upisati master na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje studiram već godinu dana.
Kako je biti žena istraživač u BiH?
Meni je fenomenalno. Jednostavno morate voljeti ono što radite, biti uporni i istrajni i na kraju u svemu tome uživati.
U koje krajeve biste voljeli da Vas odvede ljubav prema biologiji i šta biste voljeli da istražite? Koje su Vam trenutne preokupacije?
Sigurno bih htjela proći svaki ćošak BiH, a zatim i ostale države Balkana. A u međuvremenu sam uvijek zainteresovana za neki dalji put, jer na taj način sam u mogućnosti proširiti svoje znanje i dobiti motivaciju za nove ideje. Prvo što mi pada na pamet od želja je cave diving zbog jednostavnog razloga – čovječija ribica. Nije ni lako ni brzo doći do tog trenutka, ali me iznimno raduje da ću jednog dana zaroniti u pećinski sistem Dinarida i tamo vidjeti čovječiju ribicu u prirodnom staništu. U narednih godinu dana završavam master studije i nastavljam sa istraživanjima žabe češnjarke na području BiH i Hrvatske, a u planu nam je i još nekoliko projekata vezanih za vodozemce i gmizavce.
Kako ćete se predstaviti u Noći istraživača?
Na predavanju u sklopu Noći istraživača ove godine predstavaljam ukratko svoj dosadašnji rad na istraživanju žabe češnjarke i željela bih publici u 30 minuta predstaviti kako izgleda jedna aktivna terenska sezona biologa – čime se mi bavimo i zašto. Vidimo se večeras u 19.15 sati na Univerzitetu za poslovne studije.
Dodajmo da i vi možete da budete dio zanimljivih predavanja u okviru Noći istraživača, a sve što je potrebno je da se prijavite.
