Biologičar sa Tehnološkog instituta iz Tokija, Jošinori Osumi nagrađen je Nobelovom nagradom ove godine u oblasti fiziologije i medicine. On je dvadeset i treći Nobelovac rođen u Japanu, a njegova nagrada je šesta medicinska Nobelova nagrada koja je dodijeljena u ovoj zemlji.
On je dobio nagradu za otkriće mehanizma autofagije, procesa razgrađivanja ćelije. U tom procesu biološke ćelije dijele i obnavljaju svoje dijelove. Biološke ćelije imaju mnogo krucijalnih stvari upakovanih u male prostore. Nekada se dešava da dio tvari pukne, što se ponekad zamijeni stranim tijelima. Za pravilno i normalno funkcionisanje ćelije potrebno je obnoviti ih pravim dijelovima iste ćelije. Time se bavi autofagija.
Kada autofagija krene po zlu, to može izazvati mnoge ljudske bolesti, uključujući dijabetes tipa dva, Parkinsonovu bolest i rak. Ovaj koncept je poznat od 1960. godine kada su istraživači došli do zaključka kako ćelije uništavaju svoje organele, kao i da je autofagija veoma važna u mnogim fiziološkim procesima poput prilagođavanja na izgladnjivanje na ćelijskom nivou i odgovora na infekciju.
U narednih trideset godina, autofagija nije dovoljno prihvaćena jer istraživači nisu bili u stanju sprovesti prave eksperimente. U 1990. godini Osumi je napravio niz eksperimenata korištenjem ćelija kvasca, koje su mu pomogle da shvati mehanizme i principe po kojima autofagija radi.
To je bio prvi put da se razumjela ova kompleksna radnja, koja se dešava u svakoj ćeliji. To je sada ujedno i jedno od najintenzivnijih polja istraživanja u biomedicini. Tada je shvaćeno da postoje različiti oblici autofagije. Makroautofagija je uključena u razbijanje velikih ćelija, kao što su organele, dok je mikrofagija proces zadužen za manje ćelijske dijelove, kao što su nepotrebni plutajući dijelovi u ćeliji, a ksenofagija za razbijanje i uništavanje štetnih bakterija i virusa.
Autofagija je ujedno krucijalna i za razumijevanje starenja. Sposobnost djelovanja na ovaj proces može produžiti čovjekov život i poboljšati zdravlje. Upravo zato Osumijev rad je prepoznat i nagrađen u 21. vijeku u medicini.
Objavom Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu započela je sedmica u kojoj je osim ove, dodjeljena i Nobelova nagrada za fiziku, a ovogodišnji dobitnici su: Dejvid Dž. Tejls, Dankan Haldin i Majkl Kosterlik. U narednom periodu nas očekuju nagrade za hemiju, mir, književnost i ekonomiju. Ostanite sa Lolom, jer Nobelova nagrada za ekonomiju će biti dodijeljena baš na naš ekonomski dan, ponedjeljak, 17. oktobra, kada čitate Miloša Grujića.