Nakon 78 godina čekanja, pojavila se ona. Maryam Mirzakhani koja je nagrađena sa Fields Medal, najvećom nagradom u matematičkom svijetu, koja je svojevrsni Nobel u ovoj oblasti. Ona je profesorica na američkom univerzitetu Stanfordu, koja je napravila istorijski iskorak. Nagrada je utemeljena 1936. godine, a dodjeljuje se svake četiri godine. Ovim priznanjem njen plan je dodatno raditi na promovisanju mladih naučnika i matematičara, a naročito žena koje trebaju dobijati više priznanja u ovoj oblasti.
Nakon 54 muška dobitnika ove nagrade, konačno se pojavila ona, kako bi skrenula pažnju na sva dostignuća žena, kao što je to pošlo za rukom Mariji Kiri, koja je dobila Nobelovu nagradu iz fizike i hemije u prošlom vijeku.
Rođena je u Teheranu, doktorirala je na Harvardu, a u mladosti uopšte nije razmišljala da će se pronaći u matematičkim vodama. Naime, ona je željela biti književnica, ali su je problemi matematičkih zadataka naveli da počne istraživati i tražiti njihovo rješenje. Detektivski duh povezivanja elemenata i rješavanja teških zadataka bili su ono što je navelo da svoj život posveti upravo ovoj oblasti.
Njen rad na polju razumijevanje simetrije zakrivljenih površina donosi posebna otkrića, jer prema mišljenju eksperata sa Stanforda, upravo ovo bi moglo doprinijeti razumijevanju nastanka svemira. Međutim, njen uspjeh bi trebao napraviti velike promjene i kada je u pitanju sam život na Zemlji, s obzirom na to da se žene u nauci nisu dovoljno isticale ranije. Studija iz 2008. godine sa Yale univerziteta pokazuje da su profesori tokom ocjenjivanja aplikacija za pozicije laboratorijskih naučnika i menadžera davali veće ocjene na temelju toga ko aplicira. Čim bi vidjeli muško ime davali bi bolje ocjene i smatrali da će posao biti bolje obavljen.
Nakon 54 muška dobitnika ove nagrade, konačno se pojavila ona, kako bi skrenula pažnju na sva dostignuća žena, kao što je to pošlo za rukom Mariji Kiri, koja je dobila Nobelovu nagradu iz fizike i hemije u prošlom vijeku.
Ali tu nije kraj, studija takođe pokazuje kako 64% žena naučnica bude seksualno uznemiravano za vrijeme obavljanja posla. Upravo to predstavlja još jedan od problema na kojima se očigledno mora raditi, jer kroz istoriju su česti slučajevi pripisivanja zasluga muškarcima, uprkos tome što su žene bile te koje su radile i otkrivale mnogo toga. To objašnjava i postotak od 9 do 16 % žena na vodećim pozicijama u načnim oblastima na top 100 američkih univerziteta. Prema Američkom Matematičkom Društvu, postotak žena koje su doktorirale matematiku mijenjao se sa godinama.
Studija iz 2008. godine sa Yale univerziteta pokazuje da su profesori tokom ocjenjivanja aplikacija za pozicije laboratorijskih naučnika i menadžera davali veće ocjene na temelju toga ko aplicira. Čim bi vidjeli muško ime davali bi bolje ocjene i smatrali da će posao biti bolje obavljen.
S obzirom na to da se nagrada dodjeljuje svake četiri godine, a prema navodima u medijima njoj je dodjeljena 2014. godine, ostaje pitanje hoće li neka od naučnica naredne godine nastaviti uspjeh žena dokazujući da se uprkos svim preprekama, može uspjeti.
