Svojevrsna ljekovita banja, skijalište, rekreativni centar. Planina Zlatibor obuhvata sve navedeno i još mnogo toga.
Ovu prelijepu destinaciju godišnje posjeti oko 250.000 turista iz Srbije i regiona, koji ostvare čak 1,2 miliona noćenja, govore podaci Turističke organizacije Zlatibor. Gostima je na raspolaganju čak 20.000 ležajeva, a odnedavno je tu i auto-kamp za ljubitelje ove vrste putovanja. Iako se radi o planini, ovo nije sezonska destinacija koja se posjećuje jednom ili dva puta godišnje.
Posjetiocima se nudi veliki izbor prilikom odabira smještaja – različiti hoteli, apartmani, vile, te privatne kuće i vikendice. Među mnoštvom ekskluzivnih hotela posebno se ističe „Mona“, smještena u samom srcu Zlatibora, koja svojim gostima nudi 120 soba, velnes centar, dva restorana, kongresni centar kapaciteta 500 mjesta i igraonicu za djecu.
„Ta velika ponuda je razlog što i tokom manje lijepih vremenskih prilika možete uživati u našem hotelu, probati kulinarske specijalitete, odmoriti se u velnes centru… Zlatibor je sjajna destinacija za rafting, kajak, paraglajding, vožnju bicikla kroz prirodu, izlete do Mokre Gore, Sirogojna, obilazak manastira, nacionalnom parku Tara… Radili smo analizu koliko je dana potrebno da se obiđu sve destinacije, ukoliko biste imali samo jednu aktivnost dnevno. Potrebno vam je oko 25 dana da biste vidjeli dio organizovane ponude, a ako dodate lokacije koje možete obići i sami, bez pratnje vodiča, onda je broj mnogo veći“, govori nam Ivan Vitorović, generalni direktor Mona Hotel Menadžmenta.
Pored vrhunskih soba i apartmana, Mona svojim gostima nudi velnes centar koji čine bazen, topli bazeni, finska sauna, tursko kupatilo, te prostor za različite masaže i tretmane. Za potpun preporod brinu se vrhunski kuvari uz čije specijalitete nećete lako zaboraviti svoj boravak u Moni.
Avantura park
Posjetioci koji vole adrenalinske sportove od prošle godine mogu da uživaju u Avantura parku, smještenom u centru Zlatibora, unutar prelijepe borove šume. Avanturistima se nudi šest različitih nivoa, različitih težina i prilagođenih kako djeci od tri godine, tako i odraslima. Prije samog prolaska kroz nivoe, instruktori vas obučavaju kako da koristite opremu kako ne bi došlo do nesrećnih slučajeva. Direktor Avantura parka Nikola Jeremić nam kaže da se djeca bolje snalaze od odraslih, zato što nemaju straha.
„Odrasli imaju veći strah, oni razumiju šta trebaju uraditi, ali im je malo teže. Djeca ne razumiju, ali bez problema prelaze prepreke“, govori on i dodaje kako im je plan da se svake godine šire svoje kapacitete za 30 odsto.
„Turizam je takav da stalno morate imati nešto novo u ponudi, da se ne ostaje na starim aktivnostima. Često dolaze stranci koji imaju takve parkove u svojim gradovima, ali su oni uglavnom udaljeni od grada i nalaze se na nepristupačnim predjelima, nikada nisu vidjeli park koji je smješten u centru grada“, kaže Jeremić.
Prilikom prelaska različitih nivoa ste zakačeni za sajlu, niz koju se spuštate na visini od 12 metara. To je čak i najjednostavniji zadatak, jer se pred vama nalaze prelazak preko burića koji se okreću, penjanje uz mrežu, vožnja bicikla između dva drveta…
Muzej „Staro selo“
Priča o Zlatiboru je nemoguća bez pominjanja muzeja pod otvorenim nebom, „Staro selo“. Ova neobična postavka sadrži oko 50 objekata na pet hektara, a prikupljani su u zlatiborskim selima. Postavku čine dva domaćinstva sa kompletnim namještajem iz tog vremena. Pored glavne kuće, posjetioci imaju priliku da zavire u kokošinjac, podrume, objekte za sušenje mesa, štale za životinje, mljekare… U svima njima se nalaze autentični predmeti koji će vam pomoći da stvorite sliku nekadašnjeg načina života i funkcionisanja u zajednici.
Pored izložbenog dijela nalaze se i galerija, restoran i smještajni prostor, za sve one koji bi voljeli da provedu nekoliko dana u ovom okruženju.
Muzej pletilja
Proizvodi od vune proslavili su selo Sirogojno koje je smješteno nedaleko od centra Zlatibora, pa je pravljenje muzeja u čast pletilja bio sasvim logičan potez. U njemu su izložene prelijepe suknje, haljine, kape, šalovi, džemperi… Neki od njih su nošeni i na modnim revijama u Evropi, što Sirogojci ponosno ističu. Sve je počelo inicijativom Dobrile Smiljanić, koja je 1963. godine okupila pletilje i obučila ih kako da kreiraju svoje proizvode. Nedugo nakon toga je uslijedila modna revija u Beogradu.
„Nakon toga došao je susret sa ambasadorom Srbije na Islandu, koji je predložio da se odjeća plete od islandskog prediva, gdje su vlakna duža, mekša i baršunastija. Takođe su boje dosta postojanije“, rekla nam je radnica u Muzeju Đula Jevtović, te dodaje kako pletilje od 1998. godine rade u sklopu zadruge Sirogojno Company, i da im modele dizajniraju umjetnici koje nalaze posredovanjem Akademije za primjenjene umjetnosti.
Funkcionišu tako što pletilje dobijaju vunu, tačne mjere i modele koje je potrebno isplesti, a kada dostave gotov proizvod on prolazi određene kontrole prije nego što bude plasiran na tržište. Đuna ističe da se proizvodi mjere u centimetar, a vuna se važe prije nego što bude odnesena pletiljama.
Trenutno angažuju oko 500 žena, čiji se proizvodi najviše izvoze u Rusiju, Njemačku, Japan, Italiju… One u prosjeku imaju oko 40 godina i sve žive u okolini Sirogojna. Godina 1989. bila je rekordna za proizvodnju svih unikatnih predmeta od vune. Tada je na njima radilo oko 2.500 žena, koje su isplele 13.000 haljina, kapa, džempera, rukavica…
Zdravstveni turizam
Poznat kao svojevrsna vazdušna banja i mjesto gdje se ukrštaju mediteranska i kontinentalna klima, Zlatibor je pogodan za liječenje osoba koje imaju blaža srčana oboljenja, malokrvne su, te imaju problema sa umorom, stresom i različitim disajnim oboljenjima. Upravo na Zlatiboru nalazi se poznati Zdravstveni centar Čigota za liječenje bolesti štitne žlijezde i metabolizma. Još od 1989. godine Čigota nudi programe za liječenje gojaznosti kod odraslih, koje je do sada prošlo više od 40.000 osoba. Prije devet godina startovao je i Čigotica program namijenjen djeci, koji je završilo oko 3.500 polaznika.
Područje Zlatibora posjetiocima takođe nudi prelijepe prizore vodopada u Gostilju i Stopića pećine, a zbog neposredne blizine Mokre gore mnogi turisti se odlučuju da se provozaju starim Ćirom i obiđu Šargansku osmicu. Prirodan slijed je naravno posjeta Mećavniku i Drvengradu.
