Džin Harlou (Jean Harlow) je u filmu “Večera u osam” iz 1933. godine zauvijek povezala ovaj slatkiš sa dekadentnim zadovoljstvom. Obučena u saten i šljokice ona leži na jastuku u obliku srca i sugestivno gricka čokoladice.
No, ne ostaje sve samo na filmskom platnu, zato što se u istoriji čokolada zaista smatrala ljubavnom hranom. Strast za njom potiče iz mezoameričke civilizacije. Ona je bila pravi luksuz među višim elitama Maja i Asteka koji su uživali u piću napravljenom od pečenih zrna kakaa sa vanilijom, medom i čili papričicama. Zrna kakaa su bila vrijedna poput zlata, čak su se koristila i za plaćanje poreza asteškim vladarima.
Do početka 1600-ih godina čokoladna moda se proširila po cijeloj Evropi. U Londonu su kafićima pravi rivali postale čokolaterije. Jedna od njih je otvorena 1657. godine u ulici Grejsčurč, a čokolada se reklamirala kao piće koje liječi i čuva organizam od mnogih bolesti. U Francuskoj je Madam d Sevinj (Madame de Sevigne) pisala o ogromnoj konzumaciji čokolade u Versaju 1671. godine, Lui IV (Louis IV) ju je pio svaki dan, a Madam du Bari (Madame du Barry) ju je koristila kako bi stimulisala svoje ljubavnike.
Kada se Mari Antuanet (Marie Antoinette) udala za Luja XVI (Louis XVI) povela je svog proizvođača čokolade u Versaj. Zvanični “kraljičin proizvođač čokolade” je stvarao recepte poput “čokolade pomiješane sa pupoljcima orhideje za snagu, čokoladu sa cvijetom narandže za smirivanje nerava ili čokoladu sa slatkim bademovim mlijekom koja pomaže varenju”.
Kako se onda čokolada povezala sa Danom zaljubljenih? Prošlo je nekoliko vijekova prije nego što je ona našla svoj put do tog praznika. Ljubav se isprva slavila pjesmama, poezijom i ružama, no čokolada još uvijek nije bila uključena u cijelu priču zato što je šećer i dalje bio dragocjena roba u Evropi.
Do 1837. godine, kada je na prijestolje sjela kraljica Viktorija (Victoria), Dan zaljubljenih se pretvorio u komercijalno bogatstvo. Viktorijanci su voljeli da svoje voljene obasipaju poklonima i čestitkama sa Kupidom (Cupid). No, pravo zadovoljstvo je tek trebalo da stigne.
Ričard Kedburi (Richard Cadbury), čija je porodica proizvodila čokoladu, je tražio način da upotrijebi čisti kakao maslac dobijen iz procesa koji je Kedburi osmislio da napravi ukusniju čokoladu za piće. Osmislio je rješenje u vidu “čokoladica za jelo” koje je pakovao u predivne kutije napravljene po njegovom dizajnu. Marketinški genije Kedburi je 1861. godine počeo da stavlja Kupide i ružine pupoljke na kutije u obliku srca. Čak i kada su čokoladice bile pojedene, ljudi su mogli sačuvati pakovanja kao ljubavna pisma.
Dan zaljubljenih je procvjetao 1894, kada je Milton Hrši (Milton Hershey) počeo slatkom čokoladom prelijevati karamele. Godine 1907. pokrenuo je proizvodnju čokoladnih poljubaca u obliku suza. Zvali su se poljupci zbog zvuka ljubljenja koji je čokolada pravila u proizvodnji. Masovno proizvedeni, po pristupačnoj cijeni, ovi slatkiši su se reklamirali kao “najhranljivija hrana”.
Kada je u pitanju komercijalna čokolada, tu niko nije mogao da nadmaši Rasela Stovera (Russel Stover). Sve je počelo u trenutku kada je 1923. godine njegova supruga Klara Stover (Clara Stover) počela da pakuje “Bungalow Candies” u njihovoj kuhinji u Denveru. Ona i njen muž su se preselili u Kenzas Siti, otvorili nekoliko fabrika i širom Srednjeg Zapada prodavali svoje čokoladice za Dan zaljubljenih u kutijama u obliku srca. Rasel je na kraju otkupio Vitmenov posao (Whitman) koji je bio njihov najveći konkurent i preusmjerio kompletnu veleprodaju na drogerije i trgovačke lance Volmart (Walmart) i Target (Target).
Jedan od njihovih najprodavanijih proizvoda je i “Tajno čipkano srce”, kutija čokolada umotana u saten i crnu čipku. Cijena je pristupačna i može se naći u prodavnicama širom svijeta. Ta poslovna strategija se isplatila – sa 3000 radnika i 600 miliona dolara godišnje prodaje Raselova kompanija je na prvom mjestu među proizvođačima čokoladica u kutiji.
Džin Harlou je možda inspirisala čokoladu obavijenu satenom i čipkom, ali Lusil Bol (Lucille Ball) je otkrila još jedan način da prikaže kako ova poslastica može da vam izmami osmijeh na lice. U jednoj od najpopularnijih epizoda serije “Volim Lusi” prikazane su Lusi (Lucy) i Itl (Ethel) kako rade na traci u fabrici čokolade. I dan danas je ta scena urnebesno smiješna kao što je bila i prije 60 godina.
https://youtu.be/8NPzLBSBzPI
