U tekstu o multilateralnim kompenzacijama sam spomenuo kako je Vlada Republike Srpske emisijom obveznica olakšala “čišćenje bilansa” preduzeća. Naime, Ministarstvo finansija je omogućilo preduzećima da kupovinom obveznica koje je emitovala Republika Srpska, tj. serija RSRS, RSIO, RSOD, izmire poreske obaveze nastale do kraja 2007. godine. Na primjer, poreski dug nastao do 31.12.2007. u iznosu od 1.000 KM moguće je izmiriti kupovinom 1.000 obveznica. Ovu mogućnost “za čičćenje bilansa” je uvidio veliki broj preduzeća koja su imala poreske dugove.
Dobio sam nekoliko molbi da se malo dotaknem obveznica koje dobijaju građani. Danas ću pokušati da objasnim šta i kako građani mogu da rade sa dobijenim obveznicama.
“Čišćenje bilansa” je omogućeno jer je tržišna vrijednost jedne obveznice uvijek bila niža od 1,00 KM. Na taj način, poreski dug se mogao izmiriti sa tek dijelom stvarnog iznosa duga.
Efekti ideje za plaćanje poreza obveznicama su višestruki. Vlasnici dobijenih obveznica unovčili su obveznice, a poreski dužnici su „očistili“ bilanse i olakšali uslove za poslovanje u budućnosti. Osim toga, povećan je promet na berzi i stvorena je osnova za buduće kvalitetnije ulaganje u obveznice.
Šta sa obveznicama RSRS mogu da rade oni koji su ih dobili?
Zakonom je uređeno ko i pod kojim uslovima može da dobije obveznice za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava – za period od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. Oni koji dobiju obveznice i ne žele da ih prodaju ne treba da brinu. Obaveze po osnovu emitovanih obveznica predstavljaju apsolutnu i bezuslovnu obavezu Republike Srpske. Naime, one su “međusobno ravnopravne i smatra se da su u istom rangu sa svim drugim sadašnjim i budućim obavezama za čije izvršenje sredstva obezbjeđuje Republika Srpska”.
Do sada je Republika Srpska emitovala više serija obveznica:
- sedam emisija za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje – RSDS od serija A do C su delistirane a serijama D, E, F i G se i dalje trguje;
- dvije emisije za izmirenje obaveza prema dobavljačima (RSOD-O-A i RSDS-O-B);
- jednu emisiju za izmirenje obaveza po izvršnim sudskim odlukama (RSIO-O-A);
- 11 emisija obveznica za izmirenje obaveza po osnovu ratne štete – serije od A do K i
- 20 emisije dugoročnih obveznica Republike Srpske javnom ponudom serije RSBD od A do V.
Do dana objave ovog teksta sve obaveze koje su dospjele na naplatu su isplaćeni u zakonski propisanim rokovima. Naime, sva sredstva za otplatu glavnice, kamate i drugih troškova u vezi sa pomenutim obveznicam se planiraju budžetom Republike Srpske i predstavljaju prioritetnu obavezu. Prema tome, rizik neizvršavanja otplate po osnovu emisija obveznica sveden je na najmanju moguću mjeru.
Rizik neizvršavanja otplate po osnovu emisija obveznica sveden je na najmanju moguću mjeru.
Eh, sad, kako ide sa prilivima novca i isplatama obaveza vlasnicima obaveznica?
Sva fizička i pravna lica, koja potražuju nadoknadu za pretrpljene i prouzrokovane ratne štete, dobili su ili će da dobiju obveznice. Ukupan iznos isplaćivaće se dvocifren broj godina, ali će potraživan iznos dobiti sa kamatom od 1,5% na godišnjem nivou na ostatak glavnice. U praksi, to znači da je Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga lex specialis u odnosu na Zakon o izvršnom postupku. Prema tome, sve pravosnažne sudske presude dostavljaju Ministarstvu finansija. Ministarstvo ih prikuplja u pojedinačne predmete, odnosno grupiše ih u emisije obveznica koje se kasnije emituju na Banjalučkoj berzi.
Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga lex specialis u odnosu na Zakon o izvršnom postupku.
Republika Srpska je do sada, emitovala osam serija obveznica ratne štete, u ukupnom iznosu od 395.946.822 KM.
Dooobrooo. I šta kada neko dobije obveznice?
Emisijom obveznica serije RSRS-O-A 19. juna 2008. započeta je praksa isplaćivanja nastale obaveze putem emisije obveznica. Nakon emisije obveznica, lica koja dobiju obveznice mogu da unovče tj. prodaju ih i dobiju novac. Druga opcija je da čekaju 13-15 godina (zavisno od emisije) kako bi dobili navedeni iznos, i to ne odjednom, već u deset godišnjih isplata, uz godišnju kamatnu stopu od 1,5%, uz poček (grejs period) od 3-5 godina. Treća opcija je da prodaju dio, a dio ostave kod sebe. Grejs period – u kojem se isplaćuje samo kamata kod prve dvije serije iznosi po pet godina, kod sljedeće tri je četiri godine, a kod svake naredne je tri godine.
Na primjer, vrijednost prve emisije iznosila je 40.764.722 KM uz nominalnu vrijednost jedne obveznice od 1,00 KM. Rok dospijeća obveznica je 15 godina uz grejs period od pet godina. Kamatna stopa je 1,5 % i računa se na ostatak glavnice. Isplata kupona je jednom godišnje i kupon se sastoji od kamate i dijela glavnice (ukoliko je istekao grejs period).
Da bismo lakše uočili bitne datume za ovu seriju obveznica treba obratiti pažnju na otplatni plan.
U momentu objave ovog teksta cijena obveznice RSRS-O-A kreće se u rasponu od oko 88% preostale nominalne vrijednosti. Imajući u vidu da je ostatak glavnice 0,7 KM jednostavnim množenjem dolazimo do cijene od 0,62 KM po jednoj obveznici. Pri ovom rasponu cijena obveznica nosi efektivni prinos do dospijeća od 5,53%. Izračunavanje efektivnog prinosa do dospijeća pri različitim uslovima vrši se uz pomoć kalkulatora prinosa obveznica na sajtu Banjalučke berze.
A šta je sa kupovinom obveznica?
Onaj ko kupuje obveznice, plaća ukupnu cijena obveznice tzv. “prljavu cijenu”. To cijena koja se dobije kada se kupovnoj cijeni na berzi (čista cijena) doda kamata do dana prodaje koja pripada prodavcu obveznice.
Na osnovu pravila Centralnog registra hartija od vrijednosti, utvrđivanje i saldiranje potraživanja i obaveza po osnovu kupoprodajnih transakcija obavlja se prema pravilu “T+2”. To znači da su potrebna dva radna dana da se prenese novac sa računa kupca na račun bivšeg vlasnika obveznice po osnovu zaključenih poslova. Nakon dva dana od izvršene prodaje novčani iznos koji će primiti prodavac na svoj tekući račun biće iznos prodajne cijene hartije od vrijednosti umanjen za brokersku proviziju. To u praksi znači da ako ste kupili tj. platili obveznice 16. januara, one će u vašem vlasništvu biti 18. januara. Pri tom, troškovi transakcije sadržavaće i proviziju koju plaćate brokeru. U najkraćem, brokerska provizija predstavlja naknadu koju plaćate kada dajete nalog brokeru za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Utvrđuje se nakon što kupite ili prodate hartije od vrijednosti, odnosno pri obavljenom poslu. Provizija koju brokeri naplaćuju nije fiksna i pri većim kupovnim (prodajnim) nalozima procenat provizije se smanjuje. U domaćim brokerskim kućama provizije se kreću od 0,35 % do dva odsto, u zavisnosti od vrijednosti transakcije.
Promjene cijena obveznica RSRS različitih emisija najbolje se analizira upotrebom grafikona na Banjalučkoj berzi. Unosom oznake obveznice i perioda koji vas zanima, veoma lako uočavate sve promjene cijena i obima prometa.
Iz pozicije emitenta ovih obveznica – Republike Srpske ovakvo rješenje duga je (bilo) jedino moguće, imajući u vidu da Republika Srpska nema mogućnosti da iz budžeta isplati stotine miliona maraka ratne štete. Osim toga, Republika Srpska ima i značajne obaveze po osnovu stare devizne štednje.
I ovaj problem rješava se na sličan način već opisanom.
Tražnja za obveznicama ratne štete je rasla i zbog spomenute uredbe Ministarstva finansija RS da vlasnicima obveznica omogući izmirenje poreskih obaveza nastalih do kraja 2007. godine.
Prema informacijama Ministarstva finansija RS, za izmirenje reprogramiranih poreskih i neporeskih obaveza utrošeno je 101.346.442 obveznica od čega 103.121.342 obveznica serije RSRS. Ova količina predstavlja 26,04 odsto od količine ukupno emitovanih obveznica RSRS.
Čini se da su oni koji državi nisu plaćali porez do kraja 2007. najbolje prošli jer su imali priliku da izmire svoje obaveze za malo više od trećine iznosa duga i to bez ikakvih kamata. Kao alternativnu opciju država je imala na raspolaganju blokadu računa svim dužnicima. Blokadom računa poreskim dužnicima mnoga preduzeća bila bi dovedena u poziciju da proglase bankrot. Tim potezom bi mnogi radnici ostali bez ikakvih poslova što bi našem društvu napravilo još jedan problem. Pomenutom uredbom su vlasnici obveznica unovčili obveznice, poreski dužnici „očistili“ bilanse i olakšali uslove za poslovanje ili zaduživanje u budućnosti, povećana je likvidnost na berzi a stvorena je baza za buduće kvalitetnije ulaganje institucionalnih investitora u obveznice. Ipak, Uredba može dovesti i do negativnih efekata. Preduzeća mogu ponovo svjesno praviti dugove očekujući da Vlada RS opet dozvoli ovakav vid izmirivanja obaveza ili da planiraju stvorene obaveze pokriti emisijom sopstvenih obveznica.
Na, kraju spomenute obveznice možete posmatrati i kao jako interesantan vid ulaganja. Ilustracije radi, 17.07.2008. obveznicu serije RSRS-O-A bilo je moguće kupiti za 0,10 KM. Danas ona vrijedi 0,616. Od tada do danas ona je svom vlasniku donijela 0,4155 KM od isplaćenih kupona. Ako bi se vlasnik odlučio da danas proda obveznicu, realizovao bi dobit od 931,50%.
Legalno. Bez ikakve prevare.
Reference i pojašnjenja
[1] Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 103/05, 1/09, 49/09 i 118/09),
[2] U skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 71/12)
Iako sam uložio veliki trud u svoje članke, nijednim tekstom ne preporučujem kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Dobici ili gubici uzrokovani tumačenjem dobijenih informacija iz ovih tekstova idu na vlastitu odgovornost.
