Svi smo se bar jednom našli u situaciji kada izgovaramo onu čuvenu „Ma neka se obuče bar jednom, dobro je“ dok taj (ne)potrebni komad odjeće plaćamo na kasi. Takve situacije najčešće nas zateknu kada su rasprodaje ili velika sniženja, jer šta tada mozak i novčanik znaju?
Primamljivi izlozi, šarenila tkanina i pristupačne cijene stvaraju privlačno okruženje sa ciljem motivisanja kupaca na potrošačko ponašanje.
“Sniženje je samo jedna od strategija koja podstiče kupovinu. Naučno je dokazano da se takvim, situacijskim uticajima može objasniti od 20 do 45 odsto ponašanja potrošača. Najjednostavnije rečeno, sniženja su osmišljena tako da utiču na nas, tačnije na naše ponašanje, na način da nam bude želju za kupovinom”, govori nam Jovana Džever, psihološkinja iz Psihološkog centra “Sense”.
Zašto dolazimo u situaciju da nešto poželimo samo zato što je jeftino, a tu istu stvar ne bismo kupili da je skuplja, možemo objasniti sa psihološkog aspekta kada jeftiniju stvar posmatramo kao poklon, odnosno osjećamo da smo nagrađeni ukoliko je kupimo.
“Ova situacija (da želimo nešto mnogo jeftinije) se može javiti kod visoko impulsivnih kupaca koji imaju spontani odnos prema kupovini. Kod pojedinaca sa ovakvim karakteristikama, spiskovi za kupovinu su otvoreniji i baš zato su spremniji prihvatiti neočekivane ideje o kupovini, ukoliko je to bilo, ali i ne mora biti u polju njihovog interesovanja”, objašnjava nam Jovana.
Naša sagovornica Milana Samaržija nema problema sa kupnjom stvari samo zato što su jeftinije.
„Što sam starija, tim više volim razumno kupovati, pa nakon ‘izvidnice’ kupovinu obično ‘prespavam’ i sutradan idem po stvari koje mi stvarno trebaju. Iako mi to gomilanje sniženih stvari nije nepoznato. Mislim da to svi radimo do trenutka kada shvatimo da smo gomilajući nepotrebne, a jeftine stvari, mogli da kupimo nešto što košta više, ali i vrijedi više“, priča nam ona.
Za razliku od nje, Marijani Bošnjak nije strana kupovina stvari koje se nikada i ne obuku.
“Prije nego što sam počela raditi u jednoj od tih trgovina, dolazila sam i kupovala kada mi nešto treba i kada mi se nešto svidi, bez obzira da li je sniženo i kada će biti. U biti, nisam ni pratila kada su sniženja jer ne volim da mi nije pregledno i kad moram da se trgam za stvari kad kupujem. Sada kada radim kupujem u puno većoj mjeri, a što se tiče sniženih stvari, počela sam da kupujem stvari i koje mi se nisi toliko svidjele, nego hajde jeftine su pa taman da se i jednom obuku”, govori nam ona.
Šta se zapravo dešava sa nama tokom sniženja?
“U situacijama sniženja tok misli potrošača prolazi kroz određene faze i kao takav utiče na želju za kupovinom i podstiče je. Javlja se osjećaj iznenadne i spontane želje za djelovanjem, privremeno se gubi kontrola, može doći i do pojave psihološkog konflikta i borbe, redukovanja kognitivne procjene, kao i trošenja novca bez obzira na posljedice. Drugim riječnima, kupac doživi iznenadan i snažan poriv da nešto odmah kupi. Impuls za kupovinom je kompleksan i u osnovi hedonistički, a može da budi konflikt između osjećaja zadovoljstva i krivice”, objašnjava nam Jovana.
U zavisnosti od toga šta se dešava u pozadini kupovine, da li je u pitanju uživanje ili bijeg i nezadovoljstvo, zavisi njeno definisanje, ali neka ponašanja mogu se čak deklarisati kao oblici zavisnosti.
“Redovno si kupujem da non-stop imam nešto novo jer se osjećam ljepše, ali nikad ne odem u kupovinu da hodam i trošim vrijeme, nego je to brzinska kupovina i isprobavam stvari koje su potencijal za kupiti”, govori Marijana za Lola magazin.
Kako bismo spriječili kasnije žaljenje za uzaludno potrošenim novcima, psihološkinja Džever govori nam da je najvažnije da poznajemo svoja emotivna stanja i da u kupovinu ne idemo kako bismo popravili raspoloženje. Drugi koristan način predstavlja planski odlazak u kupovinu sa spiskom stvari koje želimo, kao i određivanje sume koju planiramo potrošiti i pridržavanje toga.
Sagovornica Milana ne pridržava se niti jednog od savjeta. Za nju je šoping nešto više od obične kupovine i najčešće predstavlja nagradu nakon napornog dana ili sedmice.
“Rijetko idem namjenski u šoping. Tipa, da kupim odjednom sve što mi treba. To je za mene više stvar rasterećujuće ‘izvidnice’, u koju idem kad god imam vremena. Kako često cirkulišem po prodavnicama, naiđem na pristupačne cijene i van vremenskog okvira u kojem očekujem sniženja“, priča nam ona, a izgleda da su joj „izvidnice“ uspješne, pa ne završava sa ormarima pretrpanim nepotrebnim stvarima.
Iako voli nove stvari, sagovornica Aleksandra Malinović govori nam da joj šoping predstavlja pravu muku.
“U principu mrzim taj proces biranja, čekanja u redovima, isprobavanja i ostalo. Online kupovina je zakon! “, govori nam ona i dodaje da šopinguje uglavnom sezonski.
Prednosti i mane rasprodaja
Sve sagovornice saglasne su da rasprodaje imaju svoje dobre strane kao što je za Aleksandru “više stvari za manje para”, ali i one loše prema Marijani kao što su gužve i nepreglednosti. Milana smatra da na kraju, kada se cijene “spuste” one zaista i predstavljaju pravu vrijednost neke robe.
„To je prilika da po realnim cijenama kupimo ono što nam treba. Iako, mislim da nisam jedina koja se zapita šta nije okej sa proizvodom, ako su oscilacije u cijenama prije i poslije sniženja, drastične“, govori nam ona.
Izgleda da je i u ovom “šoping fenomenu“ možda najvažniji savjet upravo taj da trebamo poznavati sebe i svoje potrebe. Jer, taj trenutak sreće kada kupimo nešto samo zato što je na sniženju, vrlo brzo prolazi i ne daje ispunjenje koje stvari koje zahtijevaju istinski trud i rad nam mogu pružiti. Vjerovatno zato one i nisu na sniženju.
