Ukoliko sve bude išlo po planu za lidere Komunističke partije, 2022. godina bi trebala da pokaže svijetu da Kina predstavlja budućnost.
Državna televizija je započela novu godinu pozdravom posade prve svemirske stanice u zemlji, Tiangong. U februaru je glavni grad Peking bio domaćin Zimskih olimpijskih igara tokom globalne pandemije.
Ipak, ovakve vijesti su naišle na konkurenciju u ovim početnim nedjeljama godine. Krajem januara, milioni Kineza su zaobilazili onlajn cenzuru kako bi pratili nešto drugačiju priču, koja uključuje strahote koje izgledaju kao da su prenijete iz drugog doba.
Vijest se proširila kada je video bloger snimio majku osmoro djece, koja je pokazivala znakove mentalne bolesti, privezanu za vrat u ledenoj seoskoj kući u istočnoj provinciji Jiangsu. Ogorčenje javnosti širom zemlje je dostiglo razine koji nisu viđeni još od prvih haotičnih nedjelja pandemije 2020. godine.
Ogorčenje je došlo do vrhunca kada su lokalni zvaničnici izdali niz odbrambenih, kontradiktornih izjava o ženi i njenom porijeklu, na kraju priznajući da je prodata za brak.
Potom su stražari postavljeni u njeno selo, kako bi spriječili dolazak autsajdera. Dvoje zabrinutih građana su privedena nakon pokušaja da posjete bolnicu u kojoj je sada zatvorena zbog dijagnoze šizofrenije.
Cenzurisani su mnogi izvještaji o ovom slučaju, sa naglaskom na one vijesti koje su pozivale na kolektivnu akciju: peticiju koju su potpisali profesori elitnih kineskih univerziteta, zahtjevajući istragu o trgovini ljudima koja se dešava širom zemlje.
Pod pritiskom, pokrajinski lideri Jiangsua su konačno pokrenuli zvaničnu istragu. U izvještaju objavljenom 23. februara navodi se da je žena Yang Qingxia, stara 44 godine i da dolazi iz jugozapadne provincije, Yunnan. Bila je žrtva trgovine ljudima najmanje dva puta prije nego što je prodata i udata za Dong Zhimina, farmera koji je sa njom imao osmoro djece.
- Dong i najmanje dvojica trgovaca ljudima su uhapšeni, a 17 zvaničnika je otpušteno ili kažnjeno, skoro svi koji su bili na nivou okruga ili niže. Nastojeći da se izvještaj završi pozitivno, najavili su kampanju za zaštitu prava žena, djece, mentalno oboljelih i invalida. Reakcije javnosti na izvještaj su bile pomiješane, a kritički nastrojeni komentari cenzurisani.
Da se mladima i djecom trguje, nažalost, nije iznenađenje. Prastara tradicija je danas oživljena zbog izrazito iskrivljenih odnosa polova, posebno u ruralnim oblastima gdje vlada preferencija za sinovima u kombinaciji sa strogom kontrolom planiranja porodice i selektivnim pobačajima zbog čega je desetine miliona žena nestalo iz populacije.
Demografi procijenjuju da svaki peti Kinez nema šansu da pronađe mladu. Jedna studija je pokazala da su najčešće otete i prevarene žene između 15-20 godina. Mnoge su kasnije pobjegle, a neke su morale da ostave djecu kako ih rodbina ne bi proganjala.
Za osobe sa poteškoćama ili invaliditetom postoji visok rizik od trgovine ljudima. Jedno istraživanje je pokazalo da je trećina žena, koje su bile žrtve trgovine ljudima, bilo mentalno ili fizički onesposobljeno, što je uticalo na pad cijena za 30% ispod prosjeka.
Mnogi kupci su bili stariji muškarci kojima je nedostajalo obrazovanje ili vještine da napuste svoje selo i rade u gradu. Ponekad su roditelji kupovali mladu za sinove sa invaliditetom ili mentalno poremećene sinove, kako bi dobili unuke da nastave porodičnu liniju.
Zastrašujuć broj lokalnih zvaničnika odobrava takve tradicionalističke argumente. Jedan partijski časopis je opisao kako su sudije iz ovog okruga odbile zahtjev za razvod nekoliko žena koje su bile žrtve trgovine ljudima, pozivajući ih da misle na svoju djecu i da se više potrude da se pomire sa svojim muževima.
Navodno moderna, sveznajuća država nije primjetila patnju ovih žena – ili još gore, je izabrala da skrene pogled u ime društvene stabilnosti. Neki se pitaju koliko se to promijenilo od starih vremena kada su u pitanju prioriteti zvaničnika.
Kineski vladari mnogo govore o budućnosti, ali njihov sistem štiti užase koji imaju korijene u prošlosti.
