Nakon dužeg odustvovanja iz javnog života kanadska manekenka pozirala je ispred objektiva Stivena Majzela. Editorial se našao pred lavinom kritika i osuda, jer lice pedesetsedmogodišnje Linde više liči na lice prosječne tridesetpetogodišnjakinje.
Fotografije su vidno retuširane i modifikovane, a i u samom intervju Evanđelista navodi da je njeno lice dotatno zategnuto samoljepljivom trakom i pokriveno obimnim slovjevima šminke.
Ovaj editorijal je još jedna u nizu predstava nedostižnih standarda ljepote koji su se oduvijek plasirali u modnom svijetu, ali žene su danas suočene sa tom pojavom u skoro svim segmentima online neba.
Uređene i izmjenjene fotografije pozanih i manje pozanih djevojaka koje u svakoj pozi i situaciji izledaju kao grčke boginje iskaču iz frižidera koju god platformu da otvorite, što ne prolazi bez posljedica.
Sve veći broj djevojaka i žena poseže za estetskim korekcijama kako bi doseglo rigidne i nerealne standarde ljepote. Samo u toku prethodne godine Sjedinjene Američke Države doživjele su porast od 54% u sferi estetskih hirurških zahvata i porast od 44% u sferi nehirurških estetskih korekcija.
Društvene mreže napravile su veliki zaokret u ljudskim životima, a možda najviše traga ostavljaju na samopouzdanje mladih žena i djevojaka. Pojavom društvene mreže Snapchat 2011 i njegovim uticajem na Instagram, počela je era filtera koji svako lice učine konvencioalno privlačnijim.
Suženi nosić, srcoliko lice, pune i jarke usne, mačkaste oči i besprjekorni ten obevezne su karakteristike svakog filtera, pa tako gotovo svaka žena koja ima profil na barem jednoj platformi može da vidi kako bi izgledala da se uklapa u idealne proporcije lijepog.
Aplikacije za pametne telefone uz pomoć kojih svaka fotografija može biti izmjenjena do neprepoznatljivosti, više ne zahtjevaju vješto baratanje Photoshop-om već su prilagođene laicima koji žele da izgledaju najbolje što mogu pred svojim virtuelnim pratiocima. Ovu pojavu su psiholozi i plastični hirurzi 2018. nazvali – Snapchat dismorfijom.
Snapchat dismorfija je termin začet od strane britanskog estetskog hirurga Tižon Eša koji je zapazio da veliki broj njegovih pacijenata donosi svoje fotografije sa filterom preko lica ili izmjenama u Photoshop-u i zahtjeva da ih kosmetičke korekcije dovedu do takvog izgleda.
Kasnije sociolozi i psiholozi proširuju ovaj termin u sveobuhvatnu pomamu za estetskim korekcijama uzrokovanu društvenim mrežama u kojoj žene i djevojke širom svijeta ne žele da izgledaju samo kao filteri nego i kao njihove omiljene influenserke ili poznate ličnosti.
Želja više ljudi da se hiruškim zahvatim transformiše u svijetske mega zvjezde postojala je i prije društvenih mreža, međutim danas je ta granica pojmerena – niti poznate zvjezde izgledaju isto online i uživo niti je retuširani izgled moguće dostići tretmanima i operacijama, želja za istim ide uzlaznom putanjom.
Statistika potvrđuje da se prašina ne podiže uzalud. Američka organizacija Estetsko društvo svake godine objavljuje statističke podatke vezane za rad estetskih hirurga, te kada uporedimo 2012. godinu sa 2019. godinom možemo vidjeti da je broj estetskih zahvata, hiruških i nehiruških, je sa 12.6 miliona rapidno porastao na 18.1 milion zahvata, u periodu od samo 7 godina.
Najveći udio u ovom rastu imaju „male intervencije“ – nehirurški zahvati poput hijaluronski injekcija i botoksa – koje su pristupačne, učinkovite i ne zahtjevaju duži oporavak. Iako su korekrcije grudi definitivni lider u industriji, Snapchat dismorfija u koktelu sa korona virus pandemijom, nošenjem maski i životom na Zoom-u fokus prebacuje na lice.
Međutim, činjenica koja najviše zabrinjava je stalni pad u broju godina među pancijentima. Skoro 400 hiljada američkih tinejdžera u starosne dobi između 13 i 19 godina se u 2020. podvrglo estetskim korekcijama, koje najčešće uključuju korekcije nosa, ušiju i uklanjanje ožiljaka sa lica, ali primjenu preventativnog botoksa.
Pored formiranja nadrealnih standarda i pritiska oko njih, socijalne platforme su i normalizovale estetske korekcije. Operacije koje su se prije svega 15 godina smatrale rizičnim, zahtjevnim, ali i sramnim, danas sve više spadaju u kategoriju velnesa i brige o sebi.
Online influenseri i poznate ličnosti u sve većem broju otvoreno govore o estetskim tretmanima, botoksu i operacijama. Podržavaju i promovišu svoje doktore i njihove klinike, snimaju zahvate i proces oporakva, te bez cenzure prenose svoja iskustva. Ovo ima dvojak efekt.
S jedne strane, sram i tabu oko želje za estetskim korekcijama isčezava, pa žene sve lakše idu pod nož kako bi poboljšale sopstvenu sliku o sebi ili povratile izgubljeno samopouzdanje. Dok s druge strane, trend Snapchat dismorfije ne jenjava ni četiri godine nakon otkrića.
Sedamdeset sedam posto američkih estetskih praktikanata obavještava da pacijenti žele korigovati svoj izgled zarad imidža na društvenim mrežama, a da isto rade po uzoru na trenutne uticajne figure u pop kulturi, poput Kim Kardašijan i njenin sestara, Bele Hadid i Emili Ratakauski.
Nije lako predvidjeti budućnost industrije ljepote. Da li će industrija kozmetičkih intervencija nastaviti da raste? Da li ćemo oktiriti načine da postignemo izgled koji želimo koristeći samo kremice i mazalice? Da li će pokret body positivity nadjačati rigidne standarde ljepote?
Sve djeluje moguće, ali jedino što možemo je nadati se da će djevojke i žene širom svijeta prestati da osjećaju potrebu da se mijenjaju zbog svog okruženja. U redu je korigovati se, raditi na sebi, smanjiti, povećati ili izgladiti sve zbog čega se ne osjećamo, ali to treba da dođe iznutra, a ne sa naslovnica časopisa ili Instagram feed-a. Proces do toga je dug, ali ka njemu treba ići.
Izvori: