Ovih dana 38-godišnja žena u jednoj hrvatskoj bolnici rodit će svoje deveto dijete. Dosadašnjih osmero, u dobi od pet do 17 godina, institucije su joj već oduzele. Paralelno s porodom, osmim koji će biti obavljen carskim rezom, u bolnici će biti sterilizirana podvezivanjem jajovoda.
Odlučilo je to tročlano vijeće jednog našeg županijskog suda u izvanparničnom postupku koji je protiv 38-godišnjakinje inicirala njezina skrbnica, stručna radnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, radi “donošenja rješenja o njezinu zdravlju”: ginekolozi vještaci zaključili su da je trudnoća za ženu visokorizična te da je u ovom slučaju opravdano i nužno podvezivanje.
Pravna zaštita
Riječ je o ženi djelomično lišenoj poslovne sposobnosti zbog trajnog stanja duševne zaostalosti na razini lakše do umjerene mentalne retardacije uz znakove poremećaja u ponašanju. Četvero njezine djece već je posvojeno. Ostala su u Dječjem domu u Nazorovoj te čekaju posvojenje ili udomljenje. A o dobrobiti bebe koja će stići na svijet tek će se odlučiti.
Preporučeno
Posljednja u nizu trudnoća je, smatraju liječnici, visokorizična pa je stoga 38-godišnjakinja prije dva mjeseca, u svibnju, u Hrvatskom zavodu za socijalni rad dala suglasnost da se provede postupak sterilizacije jer se boji za svoje zdravlje i za svoj život te je pristala da sve sudske korake u njezino ime obavi njena skrbnica.
Prilikom donošenja odluke o sterilizaciji sudsko vijeće podsjeća da Ustav RH svakome jamči poštovanje i pravnu zaštitu njegova osobnog i obiteljskog života. A pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života priznato je i člankom 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
– Pravo svakog čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece zaštićeno je u okviru prava svakoga na privatni i obiteljski život. Prema čl. 8. st. 2. Konvencije javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti (…) i zaštite zdravlja ili morala… Pravo čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece može se ograničiti samo radi zaštite zdravlja. Sprečavanje neželjenog začeća može biti privremeno (kontracepcija) ili trajno (sterilizacija). Sterilizirati se može osoba koja je navršila 35 godina, a bez obzira na godine sterilizirati se može i žena čiji bi život bio ugrožen trudnoćom ili rađanjem. Također, bez obzira na godine sterilizirati se može i osoba za koju se na temelju saznanja medicinske znanosti utvrdi da bi se dijete rodilo s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim smetnjama – navodi sud. Pritom podsjeća i na odredbe trenutno važećeg Obiteljskog zakona kojom je propisano da samo sud može u izvanparničnom postupku donijeti rješenje o sterilizaciji.
Socijalna anamneza
Sudski vještak ginekolog analizirao je sve dosadašnje porode 38-godišnjakinje i zaključio da je trenutna trudnoća visokorizična te da je u ovom slučaju opravdano i nužno podvezivanje. Svoje mišljenje objasnio je i 38-godišnjakinji nakon čega je stekao dojam da se ona sa sterilizacijom slaže. Iako postoji opcija da se spiralom spriječi začeće, vještak je podsjetio da je ona spiralu već koristila i potom zatražila vađenje pa je ostala trudna. Vještak je ujedno analizirao i njezinu socijalnu anamnezu. Žena je u izvanbračnoj zajednici s jednim partnerom rodila sedmero djece. Ta veza je u više navrata prekidana jer je partner odlazio u zatvor na odsluženje kazni. U tom periodu žena je održavala vezu s drugim čovjekom te je i iz te veze rodila dijete. Sada je trudna s trećim muškarcem.
Sud je zauzeo stav da, s obzirom na njezinu dob, mogućnost novih trudnoća postoji, a da blaže mjere u njezinu slučaju nemaju rezultata te joj se zdravlje ne može zaštititi na drugi način nego podvezivanjem jajovoda.
Stajalište Vrhovnog suda
Vrhovni sud zauzeo je stajalište o sudskim odlukama o sterilizaciji žena s mentalnim teškoćama još 2017. godine, nedugo nakon što je (tada novi) Obiteljski zakon propisao da odluke o sterilizaciji moraju donositi sudovi, a ne sami skrbnici, kao što je to bio slučaj dotad. Radilo se, konkretno, o slučaju 30-godišnje žene koja je treći put bila trudna. O prvo dvoje djece brinula se njezina majka, ujedno i njezina skrbnica, koja je podnijela sudu zahtjev za sterilizaciju.
Prvo dvoje djece žena je rodila carskim rezom i ginekolozi su ustvrdili da je treći porod carskim rezom u kratkom roku opasan za njezino zdravlje i život. I sama žena pristala je na postupak. Sud je stoga donio odluku o provođenju sterilizacije. Ženin posebni skrbnik – odvjetnik kojeg joj je imenovao sud da štiti njezine interese – ipak je uložio žalbu Vrhovnom sudu, želeći i odobrenje više instance jer se radi o postupku kojim se zadire u ljudska prava. Vrhovni je sud potvrdio odluku. Ključno je da se odluka o sterilizaciji nikada ne donosi zato što je žena osoba s teškoćama, nego isključivo i samo radi zaštite njezina zdravlja – dakle, treba je tretirati jednako kao i bilo koju ženu bez teškoća. To je iznimno važna novina koju propisuje Obiteljski zakon i koju su pozdravile institucije za zaštitu ljudskih prava: javna je tajna da su prije brojne žene s intelektualnim teškoćama, osobito one smještene u institucije, podvrgavane postupcima sterilizacije bez ikakve procedure, samo temeljem zahtjeva skrbnika, najčešće i mimo ženina znanja.
Izvor: jutarnji.hr
