U današnjoj online eri roditeljima je veliki izazov držati djecu dalje od ekrana. Međutim, korištenje pametnih uređaja, nije bez koristi. Pametni telefoni/tableti danas postaju osnovni alati za učenje djece. Iako online svijet ima mnogo prednosti, on stvara veliku ovisnost i može ostaviti nepovoljan utjecaj na djetetov razvoj.
Neodgovorno i pretjerano korištenje pomenutih uređaja može dovesti do štetnih sklonosti kod djece, posebno u najranijoj fazi odrastanja kada djeca uče da govore, pišu i razvijaju svoje vještine. Tu se može desiti veliki problem koji ostavlja dugoročne posljedice koje ostaju dugo za života, i njihovo liječenje je neizvjesno. Općepoznato je da motorički razvoj djeteta započinje razvojem grube motorike (sjedenjem, puzanjem, hodanjem, trčanjem) zatim se nastavlja razvojem fine motorike kroz svakodnevne aktivnosti i igru.
Zamislite da imate dijete kojem ste zbog nedostatka provedenog vremena s vama, dali telefon u ruke, i kada dijete treba da savlada osnove pravilnih pokreta, jednostavno mu ne ide. Lola je odlučila da vam pomogne na tom putu.
Da se to ne bi desilo, dešavalo ili ponovilo, razgovarali smo s psihologom i logopedom, koje su nam dale svoje stručno mišljenje koliko internet ima koristi i štete za vašu djecu.
Roditeljska je odgovornost da budu uključeni
Senka Čimpo, psihologinja, geštalt i integrativna dječja i adolescentna psihoterapeutkinja. Dugi niz godina u direktnom radu sa djecom i porodicama kroz različite programe psihosocijalne podrške, u okviru psihoterapijske prakse radi sa djecom, adolescentima i odraslim.
Koliko sve što djeca vide, čuju, utječe na njihov mentalni razvoj?
– Djeca uče i razvijaju se kroz sve što ih okružuje. Najprije iskustveno, kroz odnos i modeliranje ponašanja u kontaktu sa užom okolinom, prvenstveno roditeljima. Uče kroz igru, tako postupno razvijaju vještine i usvajaju znanja. Sve navedeno utječe i na njihov mentalni razvoj – sliku o sebi, samopoimanje, samopouzdanje…
Koliko bi se roditelji trebali uključiti u interakciju djeteta dok je dijete “okupirano” internetom?
– Roditeljska je odgovornost da budu uključeni, u toku i zajedno sa djecom razumijevaju i diskutuju sadržaj kojem su djeca izložena na internetu. I ne samo internetu, nego i bilo kojim drugim sadržajima, kao što su crtani filmovi, tv sadržaj pa čak i knjige i druge informacije do kojih djeca na različite načine dolaze. Zašto? Zato što djeca, pogotovo mlađe dobi, nemaju potpuno razvijene kognitivne sposobnosti i sposobnosti kritičkog promišljanja i rasuđivanja, te u skladu s tim mogu nepotpuno ili pogrešno razumjeti to čemu su izloženi. Ovakva vrsta uključenosti ne bi smjela prestajati ni kako djeca rastu, roditelji i dalje imaju “prednost” životnog iskustva ali i potrebu i obavezu da razumiju šta je to što dijete zanima, okupira ili privlači.
Koje su posljedice za dijete ukoliko dobro ne savlada grafomotoriku u uzrastu kada bi trebalo?
– Dječiji razvoj ima svoj tok, od istraživanja okoline kroz čula, razvoja krupne motorike, puzanja, hodanja i drugih motoričkih sposobnosti do ostalih psihomotornih sposobnosti koje obuhvataju i razvoj govora, a time i dalji psihomotorni razvoj i savladavanje razvojnih zadataka. Izostanak ili kašnjenje bilo kojeg od segmenata, pa tako i razvoja grafomotorike utiče na dalji razvoj, moguće prepreke u socijalizaciji, učenju, razumijevanju i izražavanju emocija i potreba, a nadalje i poteškoći za dalje uzrastom predviđene aktivnosti i zadatke – funkcioniranje u grupi vršnjaka, usvajanje znanja, te školske obaveze i zadaci.
Koliko često roditelji dovode dijete psihologu, ili je to još uvijek tabu tema na našim prostorima?
– Govoriti o svojim poteškoćama, slabostima ili neuspjesima nikada nije lako. Ipak, djeca su ta koja nas najčešće svojim ponašanjem i reagovanjem “pozivaju” u pomoć, a roditelji sve češće osluškuju, bivaju svjesni potreba djece, konsultuju se i traže podršku stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja.
Kada bi se trebali roditelji, njegovatelji, zabrinuti za dijete i potražiti stručnu pomoć Vaše struke kada je riječ o grafomotorici djeteta?
– Razvojno očekujemo da dijete u dobi od godinu govori nekoliko riječ, i da pokazuje interes za pisanjem, a taj fond se do druge godine povećava i napreduje. Ukoliko to izostaje, značajne su konsultacije sa stručnjacima koji će istražiti i otkloniti eventualne prepreke, stimulirati i usmjeriti razvoj kroz specifične tretmane ali i usmjeriti roditelje u aktivnosti, ponašanja i kontekst koji je djetetu neophodno obezbijediti. Dakle, tu govorimo o ljekarima, logopedima i psiholozima, te po potrebi i drugim stručnjacima.
Nastavno na našu temu odgovore smo potražili i kod Izete Lejle Palos, logopedice i magistrice edukacije i rehabilitacije. Svoje dugogodišnje radno iskustvo posvetila je djeci, podršci djeci s teškoćama u razvoju i njihovim porodicama.
Njeno prvo radno iskustvo bilo je u Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece “Mjedenica”, nakon toga i već dugo godina, uposlenica je Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Vladimir Nazor” u Sarajevu, uz rad u nekoliko Udruženja i na više različitih projekata, s ciljem prevencije, rane intervencije i tretmana govorno-jezickih teškoća kod djece.
– Ono sto nerado priznajem, ali je evidentno, jeste sve veći broj djece sa različitim oblicima govorno-jezičkih kašnjenja koji su povezani i sa grafomotorikom. Uzroci – uglavnom nepoznata etiologija. Nakon što uradimo sve potrebne preglede kako bismo utvrdili ili isključili organsku podlogu istih, uglavnom dobijamo uredne nalaze i djecu sa višestrukim teškoćama, odnosno kašnjenjem na vise razvojnih područja. Govor je obično ono što roditelji uoče da je deficitarno i zbog čega se prvi puta javljaju na pregled. Ja im tada objasnim da je govor zapravo samo posljedica sazrijevanja nekih drugih područja, koji su u direktnoj vezi sa komunikacijskim – kaže nam Izeta na početku razgovoru na pitanje postoji li veza između grafomotorike i govorno-jezičkih vještina.
Kada počinje razvoj grafomotoričkih vještina kod djeteta?
– Grafomotorika je sposobnost držanja i rada olovkom, a preduslov za njen razvoj je razvijena fina motorika. Razvoj grafomotornih vještina počinje u dobi od oko 18 mjeseci i traje do polaska u školu. Naš zadatak kao logopedima je da djetetu omogućimo aktivnosti, koje će mu pomoći da se ovo područje pravilno razvije i uvježba.
Je li kašnjenje govora povezano i sa kašnjenjem grafomotorike?
– Fini pokreti prstiju ruku u direktnoj su vezi sa centrima za govor u kori velikog mozga. Poticanjem razvoja jednog područja, direktno stimulišemo i ono drugo. Nije pravilo, ali je čest slučaj da, kod djece kod koje kasni govor, imamo i deficit na području fine motorike i grafomotorike.
Danas se djeci na telefonima, računarima i tabletima nude razne edukativne igrice i sadržaji, koji ih možda mogu naučiti nečemu, ali im neće razviti finu motoriku.
Koliki utjecaj ima internet na djecu i razvijanje motorike u bilo kojem području?
– Prekomjerna izloženost internetskim sadržajima itekako utječe, ne samo na govorno-jezički, nego i kompletan psihomotorni razvoj djece. Aktualno je više istraživanja u svijetu, koja idu u smjeru dokazivanja da predoziranje digitalnim sadržajima i fizički mijenja moždane strukture kod djece uzrasta do tri godine.
Sjedeći ispred ekrana, dijete obično dobija jake stimulacije, mozak dobija mnogo impulsa – slika, boja, zvuk, pokret, dinamika, ali ako posmatramo dijete, ono je bez interakcije, uglavnom pasivno i bez riječi. Uređaj od njega ne traži da bilo šta uradi, a nudi mu mnogo toga. Sve ovo je destimulacija pravilnom psihomotornom razvoju.
Internet ima i nekih svojih koristi za djecu, koje su prema Vašem mišljenju neke od privilegija?
– Za djecu do tri godine starosti – nikakva privilegija. Njima je potrebna druga vrsta stimulacije.
Za stariju predškolsku i školsku djecu, privilegija interneta jeste svakako brzi pristup informacijama i dopunskim sadržajima, vezano za teme kojima se zanimaju, školske i vanškolske.Postoji mnogo edukativnih, interaktivnih programa, koji mogu biti dobra dopuna klasičnim oblicima učenja; učinit će ga zabavnijim i sam proces učenja kvalitetnijim i bržim.
Sve ovo uz roditeljski nadzor i kontrolu, šta se gleda i koliko dugo.
Koliko je pametno učiti djecu slova, brojeve, pjesmice putem interneta, društvenih mreža?
– Djeca treba da odrastaju prema standardima današnjice i nema potrebe da ih radikalno i potpuno izopštimo od digitalnog svijeta, niti je to moguce. Internet je neizbježan. Naravno, u određenom uzrastu, prilagođeni sadržaj i sa mjerom. Ukoliko su edukativni programi dopuna klasičnim oblicima učenja i ne zauzimaju mjesto živoj riječi, papiru i olovci, razgovoru, zagrljaju, druženju, igri i kretanju, onda ih nećemo okarakterisati kao negativne, naprotiv, dobro su došli kao dodatak.
Ovo se, nažalost, ne može odnositi na djecu kod koje su već prisutni simptomi određenih kašnjenja na bilo kojem od razvojnih područja.. Takvoj djeci, do daljnjeg, ne preporučujemo ekran.
Kako je najbolje i na najbezbjedonosniji način dijete ograničiti s upotrebom interneta?
– Internet je neizbježan, koristan, potencijalno i opasan. Pokušajmo da bude naš sluga, a ne gospodar. Da pogleda jedan ili dva crtana filma, odigra jednu ili dvije igrice dnevno i upotpuni svoje učenje i digitalnim sadržajima, za dijete neće biti štetno.
Budimo prisutni, odvojimo se i sami od mobilnih telefona i ekrana uopšteno, aktivno učestvujmo u aktivnostima našeg djeteta, nadzirimo i pratimo kako i koliko dugo koriste internet tokom dana. Veoma teško je iskorijeniti svaku vrstu ovisnosti, pa tako i ovisnost o internetu. Trebali bismo mnogo više resursa uložiti u njenu prevenciju.
Fokusirajmo se, ne na stvari koje su štetne i kako ih zaobići, nego na sadržaje koji su korisni i potrebni djetetu. Dječji mozak traži strukturu, traži isplaniran dan i kada ga popunimo kvalitetnim sadržajima, za kojima će dijete vremenom stvoriti navike, poslije i potrebu, neće nam ostati prostora za bilo šta drugo.
A Lola vam preporučuje da na pauzi podijelite čokoladicu Životinjskog carstva u novom izdanju, jer sve ovo što stručnjaci preporučuju, krije i ova mala, ali za svako dijete omiljena čokoladica.
Naime, Životinjsko carstvo nije više samo čokoladica sa naljepnicom, već i sa grafomotoričkom vježbom koja se krije u omotu. Zabavno je i za odrasle, vjerujte nam. Probale smo.
Životinjsko carstvo je čokoladica uz koju smo odrastali mi, naši roditelji i sada naša djeca. Nekad su nas učili sve o životinjama, skupljali smo sličice, a sada naša djeca mogu i to, ali i da savladaju vještine grafomotorike kroz zabavu i ukusne zalogaje.
Upravo na ove razgovore su nas oni inspirisali. I ne samo to. Sve je online, ne samo u čokoladicama.
Na linku pronađite personalizovanu bojanku i vježbanku s 5 grafomotoričkih vježbi. A koliko različitih vježni se krije u čokoladicama? Čak 35!
Svi znamo da se kroz igru najbolje uči! Dodajte tome ukusne zalogaje i zajednički trenuci postaju odmah mnogo bolji.