Krajem avgusta Republički zavod za statistiku Republike Srpske objavio je kako se na području tog entiteta u 2022. godini 17 maloljetnika bavilo prostitucijom.
Zanimljivo je da je od ukupnog broja maloljetnika uhvaćenih u prostituciji bilo čak 15 dječaka odnosno muškaraca.
Da li se među 15 dječaka nalaze i trans žene, iz Zavoda nisu imali odgovor.
Na pitanje u kojim opštinama je zabilježen najveći broj maloljetnika u prostituciji kažu iz Zavoda: „Jedine opštine koje Vam možemo navesti, tj. centri za socijalni rad u kojima su registrovani korisnici centra koji se bave prostitucijom su centar za socijalni rad iz Zvornika i Šipova (više zabilježenih slučajeva).
Ostale opštine Vam ne možemo navoditi jer se radi o pojedinačnim slučajevima, što nije praksa Zavoda“, rečeno je iz ove institucije za LGBTI.ba
Upite smo poslali na adrese centara za socijalni rad u ove dvije opštine, a odgovor smo dobili samo iz grada na Drini.
„Poštovani, uvidom u evidenciju Centra za socijalni rad Zvornik nema evidentarinih
maloljetnih lica koja se bave prostitucijom“, stoji u odgovoru zvorničkog Centra za socijalni rad.
Kontradiktorne informacije otvaraju pitanje tačnosti podataka, ali u ovom tekstu bavićemo se uzrocima prostitucije.
Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Tomislav Tadić za LGBTI.ba kaže da se prostitucija uobičajeno smatra društvenom devijacijom te kao i drugi oblici društvenih devijacija ima svoje uporište u socio-ekonomskim i kulturnim prilikama određenog društva.
Uz narkomaniju, možda je i najrasprostranjenija forma društveno neprihvatljivog ponašanja.
„Društvo kao što je bosanskohercegovačko izuzetno je pogodno tlo za nastanak i razvoj neprihvatljivih društvenih ponašanja. Osnovni razlog sastoji se u činjenici da u BiH postoji nizak nivo institucionalnog povjerenja, a jako visok stupanj ontološke nesigurnosti i tzv. povjerenja u ekspertske sisteme društva, kroz koje se u konačnici, treba odvijati funkcionalna integracija građanina u zajednicu“, kaže Tadić.
Kao društvo koje je prošlo tranziciju nismo uspjeli ostvariti očekivane rezultate.
„Kao osnovni razlog, u našem slučaju, može se uzeti činjenica da nakon “tranzicije” iz jednog društvenog sistema u drugi, nije došlo do očekivanog uticaja onoga što Robert. K. Merton prepoznaje i imenuje kao “postulate funkcionalne održivosti društva”. Gdje nema ekonomskog napretka, jasnih strategija razvoja društva za mlade, gdje dominira korupcija i “kulturna trauma” tu se fenomeni poput prostitucije i sl. osjećaju kao u svom prirodnom staništu“, pojašnjava Tadić.
Sociolog: Možemo očekivati porast prostitucije
Dodaje da prostitucija, donekle, pretpostavlja određenu vrstu finansijske dimenzije, pa se u očaju, mladi ljudi često prepuštaju, potpuno nesvjesni posljedica, jednom takvom obliku društvenog ponašanja.
“Da je na vrijeme izgrađeno, u temeljno smislu, “suptilno tkivo društva”, prostitucija i drugi oblici anomije bili bi na marginalnom nivou. Kako iz godine u godinu, gotovo da nema nikakvog napretka na terenu “politika za mlade”, tj. kako su mladi “zadnja rupa na svirali” u zemlji koja je de facto “zemlja staraca” (zbog depopulacije i migracija mladih na Zapad u uređena društva”), očekivati je sve veći porast ovog fenomena u njegovom anomičkom i krajnjem obliku. Društvo estrade, neznanja, konflikata i nekulture – a sve to jeste BiH društvo – idealno je za agregaciju i multiplikaciju kulturne traume u njenom potpuno dijaboličkom obliku“, upozorava profesor sociologije.
Romantizacija i normalizacija prostitucije je svuda oko nas, a mnogima je posljednje rješenje za preživljavanje u društvu neprilika.
„Ključni problem s kulturnom traumom u “oštećenim” društvima jeste to da se ona naturalizira i rutinizira, pa se već sada, a u budućnosti i da ne govorimo, o prostituciji među mladim ljudima govori kao o nečemu sasvim normalnom – nečemu što može biti i “cool” – a upravo u toj fenomenološkoj redukciji na banalnost svakodnevnog i leži krajnja opasnost jednog takvog oblika anomije“, smatra Tadić.
Bakić: Rezultat prostitucije je apsolutna marginalizacija i isključenost
Sarina Bakić, profesorica sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu za LGBTI.ba kaže da je problem maloljetničke prostitucije izrazito komplikovan i ozbiljan društveni problem.
Pojašnjava da je to socijalna ii psihopatološka društvena pojava te je u kulturološkom smislu značajna jer se vezuje za neprihvatanje opšteprihvaćenih društvenih normi i vrijednosti.
„Rezultat prostitucije (neovisno o genderu) kao sociološke pojave, naročito kada su u pitanju djeca i mladi ljudi, jeste njihova apsolutna marginalizacija i društvena isključenost, gdje su ljudska prava u potpunosti ugrožena“, kaže Bakić.
Upravo o ugroženosti prava seksualnih radnika i radnica pisali smo u više navrata. U jednom takvom tekstu govorimo o činjenici da su posebno ugrožene trans seksualne radnice jer osim diskriminacije prema vrsti posla, diskriminacija ekonomske, pravne i društvene prirode prema trans osobama često dovodi i do izostanka prava na zdravstvenu zaštitu.
Sveopštu diskriminaciju dokazuje i izostanak odgovora na naše pitanje da li je među maloljetnim seksualnim radnicima bilo i trans žena, a ovo je pitanje veoma važno jer relevantna istraživanja govore da se čak 60% ubijenih trans osoba bavilo prostitucijom.
Iako se prostitucija često veže za siromašna društva, ni ona najbogatija nisu lišena ove pojave.
„Prostitucija je karakteristična za sve tipove društava, kako onih razvijenih tako i nerazvijenih. razlika je u mjerama i strategijama kako se vrši prevencija prostitucije. Usložnjava se i pojavom tzv. cyber prostitucije“, kaže sociološkinja Sarina Bakić.
Dodaje da je pojava vezana za različite motivacije: i onih koji su u stvarnoj potrebi te ne vide druge načine za obezbjeđivanje osnovnih sredstava za život, i naravno, druga grupa ljudi, koji to rade iz ‘poslovnih’ poriva, kako bi za sebe ostvarili materijalnu dobit.
Neki su u lancu prostitucije i mimo svoje volje.
„Imamo i žrtve trgovine ljudi koje su prisilno podvođene u prostituciju“, dodaje Bakić.
Vijest o broju maloljetnika koji se bave prostitucijom izazvala je veliku pažnju javnosti. Ne toliko zbog samog postojanja prostitucije već zbog toga što je većina seksualnih radnika zapravo muškog pola.
I to je odraz pogrešno utemeljenih društvenih navika i vjerovanja da se prostitucijom bave samo i isključivo žene. No, veliki broj muškaraca otvara pitanje trans žena koje institucije, vrlo vjerovatno, vode kao muškarce.
„Prostituciju, u kontekstu vaših pitanja, ne bih vezivala prema rodnoj pripadnosti (i muškarci su se oduvijek ‘bavili’ prostitucijom, nego je ona uvijek vezana za žene, baš i u drugom kontekstu, kontekstu položaja žena, za koje je kao ‘ovaj pojam’ bio isključivo ‘rezervisan’ što je apsolutno netačno, pogrešno i mizogino), no u konkretnim slučajevima, znamo koliko u Bosni i Hercegovini ima ranjivih i marginalizovanih pojedinaca, pa je i zbog toga prostitucija izrazito prisutna. S druge strane, prostitucija podrazumijeva i kulturni model ponašanja subkultura, a koji podrazumijeva sukob s društvenim normama i sistemom u cjelini“, zaključuje Bakić.
Odgovor sistema na maloljetničku i opštu prostituciju najbolje se vidi iz neusaglašenih podataka o broju maloljetnika u sferi prostitucije. Neko nema tačne podatke. Stoga ni odgovor nadležnih ne može biti adekvatan.
PIŠE: Slađan Tomić
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
