Naučnici kažu da vremena, u stvari, nikada nisu bila bolja. I, za razliku od nas, pesimista, imaju ljudi dokaze za to!
Sa zapada i istoka se Tramp (Donal Trump) i njegov drugar „Mali Raketaš“ gledaju preko nuklearnog nišana, na jugu novinari nestaju u konzulatima diktatorskih zemalja, još južnije djevojčice prodaju sebe za obični higijenski uložak, na pustom sjeveru se topi led pod vazduhom koji smo (ne)povratno zatrovali svim gužvama u saobraćaju, kod nas gužve samo u skupštinama i na graničnim prelazima, dok pusti ostaju gradovi, sela, tvornice, škole, duše… I uz sve to, opet mi, kao ljudska vrsta, čovječanstvo, kakva-takva civilizacija, živimo bolje nego ikada prije.
Magazin Vox sačinio je pregled statističkih pokazatelja koji otvaraju neku sasvim drugu perspektivu života na Zemlji te zaista vraćaju optimizam i vjeru u ljude. Pogledajte samo neke od njih i već ćete se osjećati malo bolje, garantujemo, i možda shvatiti da mnoge stvari, ipak, idu u dobrom pravcu.
Ekstremnog siromaštva je sve manje
Sam pogled na grafikon podataka koje je prikupio Our World in Data govori dovoljno za sebe. Bitka sa ekstremnim siromaštvom, definisanim kao život sa manje od 1,9 američkih dolara dnevno, teška je i velika, ali je definitivno dobijamo.
Osim manjih oscilacija u Evropi, u kojoj je ovaj problem već i bio sveden na (uslovno rečeno) minimum, tokom posljednje tri decenije došlo je do znatnog unapređenja životnog standarda širom planete. U tome prednjači Daleka Azija, gdje je broj ekstremno siromašnih sa užasavajućih 60% spušten ispod 10%, a čak su i u najkritičnijoj zoni, regiji Podsaharske Afrike, vidljivi ozbiljni pomaci nabolje.
Naravno, ova analiza je vrlo relativna, jer ne uzima u obzir mnoštvo faktora – od cijene svakodnevnog života do životnih uslova – ali je vidljiv jasan trend povećanja standarda u baš svim dijelovima planete.
I gladnih ljudi je sve manje
Okej, ovaj se podnaslov može različito čitati, ali pozitivna priča je u pitanju. Naime, u periodu od 2000. do 2017. godine, International Food Policy Research Institute nije registrovao niti jednu zemlju na planeti u kojoj je došlo do porasta broja neuhranjenih ljudi.
Štaviše, u pojedinim državama je evidentiran drastični napredak, jer su se dotadašnje brojke čak prepolovile. Među takvima su velike zemlje sa brojnom populacijom, poput Brazila, Turske i Kine, ali i nekoliko regionalnih, kao što su BiH i Hrvatska (za Srbiju i Crnu Goru nije bilo dovoljno podataka).
Manje je i djece koja su prinuđena da rade
Međunarodna organizacija rada ponudila je još jedan optimističan podatak – broj djece prinuđene na rad u uzrastu od 5. do 17. godine u prvih 16 godina ovog vijeka smanjen je za skoro 40%.
Iako grozno zvuči činjenica da je i dalje više od 150 miliona mališana angažovano na vrelim poljima kafe ili u memljivim fabrikama pojedinih modnih brendova, pad ove brojke sa ogromnih 245,5 miliona za „svega“ 16 godina je i te kako hvale vrijedan.
Umire manje djece i porodilja
Možda i najradosniji podatak jeste činjenica da sve više djece dobija priliku da odraste. U periodu od 1990. do 2017. godine, smrtnost djece mlađe od pet godina je skoro prepolovljena, otkriva studija Ujedinjenih nacija. Smanjenje ovog mračne pojave prisutno je svugdje, a najznačajnije u Africi, gdje je čak 17% djece umiralo prije šestog rođendana, da bi već 2015. taj procenat bio sveden na 8%. Situacija se drastično popravila i u najvećim državama, Indiji i Kini, gdje su brojke smanjene za 69%, odnosno 83%, iako je ovaj veliki zadatak još daleko od potpuno riješenog.
Ohrabruje i to što Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je stopa smrtnosti majki tokom porođaja u približno istom periodu pala za 43%, što je takođe važno istaći.
