Upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi gotovo 40 odsto radnih mjesta širom svijeta moglo biti pogođeno razvojem vještačke inteligencije (AI) nije stvar koja u ovom trenutku treba da zabrine BiH, jer smo i kao privreda i kao tržište i dalje daleko od jačeg uticaja ovog trenda.
Međutim, uz ovu procjenu, pojedini stručnjaci smatraju da dalji razvoj vještačke inteligencije može uticati na poslove koji iziskuju ljudsku kreativnost i inteligenciju (IT, dizajneri…), ali i poslove koje ljudi iz BiH obavljaju u inostranstvu (vozači…).
Ali, prije nego što ukrstimo mišljenja privrednika, poslodavaca i ekonomista iz BiH, nakratko ćemo podsjetiti da će vještačka inteligencija biti jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu koji se održava u švajcarskom Davosu, i to pod nazivom “Vještačka inteligencija kao pokretačka snaga za privredu i društvo”.
Upravo tim povodom, Kristalina Georgijeva, šefica MMF-a, kazala je nedavno da trend porasta i jačanja AI može da ugrozi skoro 40 odsto radnih mjesta u svijetu i tako produbi nejednakost. Zbog toga, ona je pozvala vlade da uspostave mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije kako bi se suprotstavili uticaju vještačke inteligencije.
“Kreatori politika moraju se proaktivno pozabaviti AI kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstakne društvene napetosti. Budući da se AI nastavlja prilagođavati, očekuje se da će i pomoći i štetiti ljudskoj radnoj snazi”, navela je ona, ponavljajući riječi stručnjaka da će “dublje” učinke vještačke inteligencije osjetiti naprednije ekonomije, nego tržišta u nastajanju.
S tim u vezi, bh. ekonomija i tržište svakako se u ovom trenutku ne mogu nazvati naprednim, zbog čega poslodavci i privrednici nisu zabrinuti uticajem AI.
Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS, ističe da je u razgovoru sa softverskim stručnjacima informisan kako će dalji napredak vještačke inteligencije njima biti od koristi.
“Zato bi vjerovatno u nekom dužem vremenu broj tih radnih mjesta mogao biti smanjen, tu mislim na IT i neke uslužne djelatnosti, poput call centara i slično”, kaže Trivić za “Nezavisne novine”.
Ipak, on naglašava da radna mjesta u Srpskoj, a koja se tiču proizvodnje kojom se najviše bave poslodavci i privrednici, ne bi trebalo da budu ugrožena.
“Ne bi trebalo da izgubimo radna mjesta, već samo možemo dobiti kvalitetnija i zato treba da pratimo tu vještačku inteligenciju i da osposobljavamo gdje god je to moguće. Ne treba se toga plašiti i bježati pred njome”, dodao je Trivić.
I Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, ističe da vještačka inteligencija nije nešto što može uticati na BiH u nekom značajnijem obimu.
“Vrlo je teško očekivati da bi vještačka inteligencija i te visoke tehnologije mogle brzo ući u naš privredni sistem i da zamijene određeni broj radnika i tehnologija. Kod nas to još ide relativno sporo i u nekom doglednom vremenu to ne bi trebalo da ima neki značajniji uticaj, bar kada je privreda u pitanju. Za neke društvene aspekte, poput obrazovanja ili IKT sektora, moglo bi da utiče”, rekao je Ćorić.
Dalje kaže i da će sva priča o vještačkoj inteligenciji sigurno zavisiti od toga koliko AI bude donijela ili odnijela promjena u Evropi.
“Pošto smo mi povezani sa privrednom EU, onda vjerovatno kako će se to tamo razvijati, imaće sigurno refleksije i ovdje, ali je nerealno očekivati da damo neku konkretniju procjenu u ovom trenutku”, naveo je Ćorić za “Nezavisne novine”.
Ekonomisti smatraju da su upozorenja MMF-a previše pesimistična u smislu gubitka radnih mjesta i da se i ranijih godina, po sličnom receptu, dešavalo da pogriješe.
“Obično bude napretka u novim tehnologijama, jer se razvijaju neki novi poslovi koji suspenziraju postojeće poslove koji se gube”, kaže Admir Čavalić, ekonomista.
Ono što u priči o gubitku poslova on izdvaja kao posebno zanimljivo, jeste to što su ranija predviđanja išla u pravcu toga da će roboti najviše zamijeniti radnike na fizičkim poslovima, ali da je razvojem AI jasno da bi prvi na udaru mogli da se nađu poslovi koji zahtijevaju ljudsku kreativnost i inteligenciju, što bi, tvrdi, moglo da djeluje na BiH.
“Tu su dizajner, programer, neki jednostavni poslovi koji podrazumijevaju rad za računarom, bar u ovoj prvoj fazi razvoja AI. To može svakako djelovati na poremećaj tržišta u BiH, jer imamo tu IT industriju koja nudi izuzetne perspektive, plate i slično.
Svakako, ugroziće i poslove koje naši ljudi obavljaju vani, a su to vozači kamiona ili neki drugi poslovi. E sada, vjerovatno u BiH taj trend neće biti brz kao u zemljama koje su već doživjele digitalnu transformaciju, ali će se desiti. Zanati ne bi trebalo da budu ugroženi, iako tradicionalno jesu”, zaključio je Čavalić za “Nezavisne novine”.
