Prije 25 godina Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je rezoluciju 1325 “Žene, mir i sigurnost” (UNSCR 1325) – prvu rezoluciju koja je jasno prepoznala ključnu ulogu žena u prevenciji sukoba, izgradnji mira i jačanju sigurnosti. Nakon toga, zemlje članice počele su razvijati vlastite strateške dokumente koji će ove principe pretočiti u konkretne politike i mjere.
Bosna i Hercegovina je 2010. godine postala prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je usvojila Akcioni plan za provedbu UNSCR 1325, postavljajući primjer za druge zemlje u regionu. Od tada su u BiH provedena tri akciona plana, a u proceduri usvajanja je i četvrti za period od 2025. do 2030. godine.
Akcionim planovima konkretizuje se šta je potrebno učiniti kako bi se ova oblast unaprijedila – od povećanja broja žena u službama kao što su policija, vojska i diplomatija, do poboljšanja statusa žena koje su bile izložene ratnom nasilju.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ima vodeću ulogu u procesu izrade i praćenja provedbe akcionih planova. Direktorica Agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, ističe da je još mnogo posla pred BiH do dostizanja ravnopravne zastupljenosti žena u sigurnosnim službama i mirovnim procesima, ali da su pomaci važni i vidljivi. To pokazuju i podaci prikupljeni za pripremu novog akcionog plana, uključujući blagi, ali značajan rast učešća žena u Oružanim snagama BiH i policijskim strukturama. U 2024. godini, zastupljenost vojnikinja je bila 12.97 posto (2022. godine – 10 posto), podoficirki – 5.90 posto (2022. godine – 4.20 posto), a oficirki – 9.35 posto (2022. godine – 5.20 posto). Zastupljenost žena u policiji za 2023. i 2024 godinu iznosila je oko 11 posto, što je, također, povećanje u odnosu na 2021. i 2022. godinu kada je taj procenat iznosio 9.59 posto.
Predstavnice ARS-a, Foto: UN Women
Iako žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama sa višim činovima, iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH očekuju da će nove generacije mladih žena, koje se sada intenzivnije priključuju sigurnosnim službama kao što su vojska i policija, s vremenom dosegnuti i te pozicije.
“Procesi u sigurnosti i odbrani imaju svoja pravila i to se ne može preskakati. Recimo, imali smo ženu generalicu, a kad je ona otišla u penziju, nastao je jaz. Nove generacije moraju stasati jer činovanje ima svoja pravila”, kaže Filipović-Hadžiabdić, ističući da su za veću zastupljenost žena u sektoru sigurnosti i odbrane bile važne i afirmativne mjere poput smanjenja broja potrebnih godina iskustva (s osam na pet godina) za žene koje žele sudjelovati u mirovnim misijama, ili uvođenja kurseva engleskog jezika. Zahvaljujući tome, BiH uspijeva održati zastupljenost žena u mirovnim misijama iznad 20 posto, što je prag koji zahtijevaju Ujedinjene nacije.
BiH kao inovator u uvođenju koncepta ljudske sigurnosti
Poseban doprinos BiH u globalnom kontekstu je uvođenje koncepta ljudske sigurnosti u Akcioni plan – prvog takvog primjera u svijetu. To je omogućilo sagledavanje različitih aspekata sigurnosti građana i građanki iz perspektive ravnopravnosti spolova uključujući i nepredviđene vanredne i krizne situacije, te pokretanje konkretnih inicijativa na lokalnom nivou.
“BiH je imala prvi plan na svijetu koji uvodi aspekt ljudske sigurnosti gdje su istaknuti, naprimjer, rad sa žrtvama trgovine ljudima, nastavak rada sa ženama žrtvama rata, djelovanje na polju malog naoružanja, deminiranja, rad sa žrtvama tih procesa, uključivanje civilnog društva ne samo u rehabilitaciju, nego i u kreiranje politika”, naglašava Mirsad Miki Jačević, međunarodni ekspert i predsjedavajući Instituta za inkluzivnu sigurnost, koji je učestvovao u izradi i evaluaciji akcionih planova u preko 90 država.
Ovaj pristup ne posmatra sigurnost samo kroz zaštitu državnih granica, već i kroz rješavanje svakodnevnih sigurnosnih izazova, poput zaštite žena koje prodaju proizvode pored cesta ili sigurnosti djece od prosjačenja.
