Dok je starenje prirodan proces za tijelo, ono se ne događa isključivo izvan naše kontrole. Stručnjaci ističu da način života snažno oblikuje tempo kognitivnog starenja, a jedna navika posebno zabrinjava: dugotrajno sjedenje.
Možda primjećujete više bora, malo opuštanja ili da vam treba više vremena da se nečega prisjetite – sve su to znakovi starenja. I to je neizbježno, čak i za vaš mozak. Međutim, koliko brzo se to događa nije u potpunosti izvan vaše kontrole.
“Genetika, kardiovaskularno zdravlje, fizička aktivnost, prehrana, san, društvena aktivnost, pušenje i konzumacija alkohola zajedno utječu na putanju zdravlja vašeg mozga i tempo kojim stari”, objašnjava neuropsihologinja Megan Glenn za Eating Well.
Iako mnoge navike utječu na zdravlje mozga, stručnjaci upozoravaju da jedna od njih možda stari vaš mozak brže nego što mislite: sjedilački način života.
Jeste li se ikada zatekli u situaciji da svaki dan više sjedite nego što se krećete? Većina nas je kriva za to, ali stručnjaci upozoravaju da to može dovesti do kognitivnog pada i neurodegenerativnih promjena.
“Nedavna studija je otkrila da je povećano sjedilačko ponašanje, vrijeme provedeno ležeći ili sjedeći, povezano sa smanjenom kognitivnom funkcijom i smanjenjem mozga čak i kod starijih osoba koje su vježbale”, objašnjava neuropsihologinja Patricia Boyle.
Ističe da to pokazuje da, iako je važno vježbati nekoliko puta sedmično, jednako je važno ustati i malo se kretati kako bi se prekinuli dugi periodi sjedenja i odmora.
Neurolog Shayan Khazaei izražava istu zabrinutost, napominjući da nedostatak aktivnosti može dovesti do bržeg pogoršanja zdravlja mozga.
“Dokazano je da nedostatak vježbanja u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života također potencijalno čini pojedince podložnijima razvoju Alzheimerove bolesti”, navodi.
On objašnjava da vježbanje i zdrava prehrana štite mozak, a protok krvi od vježbanja može očistiti mozak od štetnih hemikalija.
Dobre vijesti? Nije prekasno za početak. Studija je otkrila da starije odrasle osobe u 60-im i 70-im godinama koje su započele režim vježbanja i pridržavale ga se dvije godine, smanjuju kognitivni pad povezan sa starenjem, pa čak i poboljšavaju svoje mentalne sposobnosti.
Vaš mozak čini samo dva posto vaše tjelesne težine, ali zahtijeva 20 posto kisika i hranjivih tvari koje tijelo unosi, što ga čini jednim od metabolički najaktivnijih organa u tijelu, kaže Glenn. Sjedenje veći dio dana može ugroziti tu opskrbu.
“Kada ste neaktivni duži period, protok krvi se može smanjiti, što može dovesti do hronične cerebralne hipoperfuzije – uporno smanjenog protoka krvi u mozak. Ovo smanjenje lišava moždane ćelije optimalnih nivoa kiseonika i hranjivih tvari potrebnih za njihovo funkcionisanje i održavanje, stanje koje je povezano s faktorom koji doprinosi razvoju blagog kognitivnog oštećenja i demencije”, objašnjava.
Srce i mozak su povezaniji nego što ljudi misle, a sjedilački način života može naštetiti oboma.
“Sjedilački način života može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka u dubokim venama koji mogu dovesti do moždanog udara i ubrzati propadanje mozga”, upozorava Khazaei.
Vježbanje djeluje kao moćan tretman. Redovno kretanje poboljšava kardiovaskularnu izdržljivost, razgrađuje i sprječava stvaranje ugrušaka, a istovremeno štiti mozak od propadanja.
Pored toga, studije su povezale pretjerano sjedilačko ponašanje s prorjeđivanjem mozga u regijama mozga ključnim za pamćenje, kao što su medijalni temporalni režanj i hipokampus.
Stručnjaci savjetuju aktivnosti u kojima istinski uživate i radite ih svojim tempom kako biste mogli ostati dosljedni. Ostajanje aktivnim – kako god to za vas izgledalo – jedan je od najefikasnijih načina za podršku zdravlju mozga i usporavanje kognitivnog starenja.
