Broj krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece lani je u Srpskoj bio u značajnom porastu u odnosu na prethodnu godinu, a brojke su zabrinjavajuće kada su u pitanju djeca u raljama predatora koji često vrebaju djecu stihijski, prvo gradeći povjerenje.
Naime, kako pokazuju zvanični podaci MUP-a RS, lani je u oblasti krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece evidentirano 69 slučajeva, što predstavlja porast od 35,3% u odnosu na 51 slučaj iz 2024. godine.
Četiri žrtve silovanja maloljetne
Kada je u pitanju silovanje, u 2025. godini evidentirano je ukupno 12 slučajeva, međutim četiri žrtve su bile maloljetne.
Najzastupljeniji oblik u oblasti krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece je iskorištavanje djece za pornografiju – sa 28 slučajeva, dok je obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina registrovana 25 puta.
Pet slučajeva polne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina
Takođe je zabilježeno pet slučajeva polne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina, pet slučajeva upoznavanja djece sa pornografskim sadržajem, dva slučaja zadovoljenja polnih strasti pred djetetom, kao i četiri slučaja korištenja računarskih mreža ili komunikacionih sredstava u svrhu izvršenja ovih krivičnih djela.
Prema podacima po policijskim upravama, kada je riječ o krivičnim djelima seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, najviše slučajeva zabilježeno je na području Policijske uprave Banjaluka (16), zatim Policijske uprave Bijeljina (15) i Policijske uprave Doboj (12).
Nadležne institucije ističu da podaci ukazuju na nastavak trenda rasta broja ovih krivičnih djela, posebno onih koja uključuju digitalne tehnologije i internet kao sredstvo izvršenja.
Zabrinjavajući podaci
Ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić rekla je da podaci o porastu broja krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece dodatno zabrinjavaju ako imamo u vidu da se veliki broj slučajeva odnosi upravo na iskorištavanje djece za pornografiju, odnosno zloupotrebe koje se danas često dešavaju putem interneta i društvenih mreža.
“Djeca vrlo rano dobijaju pristup digitalnim platformama, a da pri tome često nisu svjesna rizika, manipulacija i posljedica dijeljenja fotografija, snimaka ili komunikacije sa nepoznatim osobama”, rekla je Rajićeva.
Lažni profili
Prema njenim riječima, u praksi se pokazuje da počinioci najčešće ne djeluju naglo i otvoreno, već kroz duži period grade odnos povjerenja sa djetetom, koristeći lažne profile, ucjene, emotivnu manipulaciju ili vršnjački pritisak.
“Zbog toga je posebno važno da djecu učimo da prepoznaju takve obrasce ponašanja i da znaju da svaku neprijatnu ili sumnjivu komunikaciju odmah prijave odrasloj osobi od povjerenja”, rekla je Rajićeva.
Upozorava da kao društvo moramo mnogo više ulagati u prevenciju i otvoren razgovor.
“Nije dovoljno samo upozoravati djecu da ‘budu oprezna na internetu’, već im konkretno treba objasniti šta su rizici, kako izgleda digitalna manipulacija, šta nikada ne treba dijeliti i kome se mogu obratiti za pomoć. Jednako je važno da roditelji ne nadziru djecu samo tehnički, već da grade odnos povjerenja u kojem će dijete bez straha reći ako mu se nešto desilo”, pojasnila je Rajićeva.
Edukacija roditelja
Takođe, potrebno je, kako je navela, kontinuirano edukovati roditelje, nastavnike i stručne saradnike jer djeca često šalju određene signale koje odrasli ne prepoznaju na vrijeme.
U velikom broju slučajeva dijete dugo ostaje samo sa problemom upravo zbog straha, stida ili osjećaja krivice.
“Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se sadržaji sa seksualnim zlostavljanjem djece veoma brzo šire digitalnim prostorom i da posljedice po dijete ne prestaju samim otkrivanjem slučaja. Zato reakcija institucija mora biti brza, koordinisana i usmjerena prvenstveno na zaštitu djeteta i sprečavanje dalje viktimizacije”, dodaje Rajićeva.
