Avgust obično povezujemo sa odmorom, dugim danima i nešto opuštenijim tempom, ali upravo druga polovina mjeseca mnogima donosi neobičnu kombinaciju umora, lošijeg sna i manjka koncentracije.
Dani su i dalje vrući, noći mogu biti teške za spavanje, a povratak sa odmora često znači nagli prelazak iz potpuno drugačijeg ritma u svakodnevne obaveze.
Zbog toga posljednje sedmice ljeta mogu biti dobar trenutak za postepeno vraćanje rutine, umjesto pokušaja da se preko noći “resetujemo”.
Ne pokušavajte nadoknaditi san za jedan vikend
Kasni izlasci, putovanja, vrućina i duži dani tokom ljeta lako poremete vrijeme odlaska na spavanje.
Ako se približava povratak na posao ili uobičajeni raspored, korisnije je nekoliko dana zaredom postepeno pomjerati odlazak u krevet i jutarnje ustajanje nego pokušavati sve riješiti jednim dugim spavanjem.
Posebno može pomoći jutarnja dnevna svjetlost. Boravak napolju nakon buđenja daje organizmu važan signal da je počeo dan i pomaže održavanju prirodnog ritma spavanja i budnosti.
Vrućina može biti razlog zbog kojeg ste stalno umorni
Ako se osjećate iscrpljeno iako niste imali naročito naporan dan, razlog može biti i dugotrajna izloženost visokim temperaturama.
Organizam tokom vrućine neprestano radi na održavanju normalne tjelesne temperature. Znojenjem se gubi tečnost, a pri većem znojenju i elektroliti.
Zato tokom vrelih dana nemojte čekati izraženu žeđ da biste posegnuli za vodom. Posebnu pažnju na hidrataciju treba obratiti tokom fizičke aktivnosti, boravka na otvorenom i putovanja.
Tamnožuta mokraća, suva usta, glavobolja, vrtoglavica i neuobičajen umor mogu biti znakovi da organizmu nedostaje tečnosti.
Klima-uređaj nije neprijatelj, ali temperatura je važna
Nema potrebe izbjegavati klimatizovane prostorije tokom velikih vrućina. Problem može nastati kada tokom dana više puta prelazimo iz veoma hladnog prostora na ekstremnu spoljašnju temperaturu.
Klima-uređaj takođe može isušiti vazduh, pa osobe sa osjetljivim očima, kožom ili disajnim putevima mogu osjećati dodatnu nelagodu.
Umjesto pravljenja “frižidera” od prostorije, cilj treba da bude prijatna temperatura na kojoj možete normalno funkcionisati i spavati.
Kraj ljeta nije trenutak za ekstremne dijete
Poslije odmora lako je upasti u zamku razmišljanja da nekoliko sedmica opuštenije ishrane treba “ispraviti” strogom dijetom.
Za većinu ljudi mnogo je održiviji povratak običnim obrocima: više povrća i voća, dovoljno proteina, cjelovite žitarice i manje visokoprerađene hrane.
Avgust i početak septembra pritom nude obilje sezonskih namirnica. Paradajz, paprika, tikvice, lubenica, dinja, breskve, šljive i drugo sezonsko voće i povrće mogu olakšati povratak raznovrsnijoj ishrani bez komplikovanih jelovnika.
Ne zaboravite zaštitu od sunca samo zato što se ljeto bliži kraju
Jedna od tipičnih grešaka u drugoj polovini avgusta jeste opuštanje kada je riječ o zaštiti od sunca.
Sunce ne postaje bezopasno zato što je godišnji odmor završen. Ako provodite duže vrijeme napolju, posebno oko sredine dana, zaštita kože i dalje je važna.
Pored odgovarajuće kreme sa zaštitnim faktorom, pomažu hlad, lagana odjeća koja pokriva kožu, šešir i sunčane naočare.
Vratite kretanje, ali nemojte kažnjavati tijelo treningom
Ako tokom odmora niste vježbali kao inače, prvi trening nakon pauze ne mora biti najteži u godini.
Počnite šetnjom, laganim trčanjem, vožnjom bicikla ili treningom manjeg intenziteta i postepeno povećavajte opterećenje.
To je posebno važno kada su temperature visoke. Intenzivan trening na velikoj vrućini dodatno opterećuje organizam, pa najzahtjevnije aktivnosti ima smisla planirati za hladniji dio dana.
Napravite “meki povratak” svakodnevici
Možda najkorisnija promjena nema nikakve veze sa hranom ili treningom.
Ako je moguće, nemojte posljednje veče odmora ostaviti za kasni povratak kući, raspakivanje kofera, pranje veša i razmišljanje o svemu što vas čeka ujutro.
Jedan mirniji dan između putovanja i povratka punom tempu može mnogo značiti.
Isto važi i za svakodnevne obaveze. Umjesto deset novih pravila od ponedjeljka, izaberite nekoliko osnovnih: približno isto vrijeme spavanja, redovni obroci, dovoljno tečnosti i svakodnevno kretanje.
Kraj ljeta ne mora biti početak velikog “reseta”. Za organizam je često mnogo prijatniji postepeni povratak ritmu koji možete održati i kada stigne jesen.
