Antibiotici spašavaju živote, ali nisu baš zgodni – naime, iako ubijaju opasne bakterije, ubijaju i one korisne, što remeti ravnotežu u organizmu.
Novi potencijalni antibiotik, odnosno kandidat za antibiotik, nazvan lolamicin, u studijama na miševima pokazao je jednu dobru osobinu – ubija neke štetne bakterije, a pošteđuje one dobre. Lolamicin je već dobio nadimak “pametni antibiotik” i “selektivni antibiotik”.
Antibiotik lolamicin cilja patogene Gram-negativne bakterije bez narušavanja zdravih bakterija u crijevima, pokazala je studija na miševima objavljena u časopisu Nature(1) u maju 2024.
Antibiotici širokog spektra protiv ovih patogena uništavaju crijevnu mikrobiotu i mogu omogućiti potencijalno smrtonosnoj bakteriji Clostridioides difficile da preuzme prevlast. Miševi zaraženi Gram-negativnim bakterijama otpornim na antibiotike preživjeli su nakon što su dobili lolamicin, dok je gotovo 90% onih koji nisu primili lijek umrlo u roku od tri dana.
Čini se da lolamicin nije poremetio crijevnu mikrobiotu i poštedio je miševe od infekcija bakterijom C. difficile. U gram negativne bakterije spadaju i Escherichia coli te Klebsiella pneumoniae.
Pitate se kako je lolamicin dobio ime?
Kako bi pronašli način za zaobilaženje odbrane bakterija, autori studije su započeli s jedinjenjima koja ne ubijaju bakterije, ali su poznata po tome da inhibiraju ‘Lol sistem’, grupu proteina koja je specifična za Gram-negativne bakterije. Doradom tih jedinjenja, istraživači su proizveli jednu molekulu koju su nazvali lolamicin, a koja selektivno ubija patogene bakterije nad nepatogenim bakterijama na osnovu razlika u Lol proteinima između ovih bakterija. Inače, Lol sistem kod ovih bakterija je važan za transport lipoproteina kroz membranu ćelija bakterija.
Lolamicin je imao antimikrobne učinke protiv više od 130 sojeva bakterija otpornih na više lijekova koji su rasli u laboratorijskim posudama.
Međutim, potrebno je naglasiti da je lolamicin pokazao dejstvo u pretkliničkim studijama na životinjama, a još nisu provedene studije na ljudima.
Ako se pokaže da i kod ljudi lolamicin ima ovakvo dejstvo, to bi bila još jedna mala ispomoć u borbi protiv antibiotik-rezistentnih sojeva bakterija (AMR – antimikrobna rezistencija) koje Svjetska zdravstvena organizacija proglašava za za jednu od najvećih opasnosti po javno zdravstvo širom svijeta.
Prekomjerna upotreba antibiotika u medicini i veterini dovodi do razvoja tipova bakterija koji jednostavno ne reaguju na antibiotike i izazivaju infekcije koje je nemoguće liječiti antibioticima. Ovo znači da će ljudi u budućnosti umirati od bolesti za koje smo nekada imali lijekove, ukoliko se ne otkriju novi antibiotici.
Ne zaboravimo – virusne infekcije se ne mogu liječiti antibioticima, dozu antibiotika koju nam je ljekar propisao moramo popiti do kraja, a ne prestati piti kada se osjetimo malo bolje.
Ukoliko lolamicin bude efikasan i u studijama na ljudima, to će biti korisno novo oružje protiv bakterija. Ipak, najbitnije bi bilo da mudro koristimo antibiotike kako bismo smanjili rizik od rezistencije bakterija na postojeće antibiotike.
Reference:
-
Muñoz, K.A., Ulrich, R.J., Vasan, A.K. et al. A Gram-negative-selective antibiotic that spares the gut microbiome. Nature (2024). https://doi.org/10.1038/s41586-024-07502-0
