Debljina je rezultat međudjelovanja brojnih čimbenika, a ne stvar osobne discipline
O debljini još uvijek promišljamo kao o posljedici pogrešnih životnih navika, no sve više smo svjesni da je takav pogled previše pojednostavljen. Na to nas nerijetko podsjećaju endokrinolozi koji neumorno ponavljaju da je debljina složena kronična bolest na koju utječu brojni čimbenici. Zato činjenica da netko teško gubi kilograme ne znači automatski da se ne trudi dovoljno. Naime, kada osoba kaže da je promijenila životne navike, a kilogrami i dalje stoje kao ukopani, logično je da će medicinska struka potražiti razlog zbog čega je to tako.
– Kod osoba koje teško gube kilograme, unatoč zdravijoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, potrebno je razmotriti širu sliku – upozorava endokrinologinja Diana Zhao i dodaje da je navedeno samo dio cijelog mozaika. Na tjelesnu masu, kaže, mogu utjecati i san, stres, lijekovi, genetika, hormonski poremećaji i druga zdravstvena stanja.
Radi li štitnjača svoj posao?
Kada joj pacijent kaže da ne može smršavjeti, dr. Zhao među prvim pretragama provjerava funkciju štitnjače. Ako štitnjača radi usporeno (hipotireoza), organizam kao da ‘smanjuje gas’, objašnjava, odnosno troši manje energije, pa se tjelesna masa može povećavati. No to ne znači da je svaka pretilost ili debljina posljedica problema sa štitnjačom. Kod neliječene hipotireoze povećanje tjelesne mase, kaže, obično je relativno umjereno. Dio tog porasta pritom nije posljedica nakupljanja masnog tkiva, već zadržavanja soli i vode u organizmu. Osim toga, osoba kojoj štitnjača radi usporeno može biti izrazito umorna i manje aktivna, što također može pridonijeti povećanju tjelesne mase.
Mit povezanosti trbušne masnoće i štitnjače
Mnogi će problemima sa štitnjačom pripisati izraz thyroid belly, odnosno nakupljanje kilograma u području trbuha, međutim, kako kaže ova liječnica, to nije medicinska dijagnoza. Drugim riječima, ne postoji poseban oblik rasporeda masnog tkiva na temelju kojeg bi liječnik mogao zaključiti da osoba boluje od poremećaja štitnjače. Debljanje oko struka je problem, ali samo po sebi nije razlog da zaključite kako imate hipotireozu.
Krvna pretraga kao početak
Da bi se utvrdilo radi li štitnjača normalno, za početak je potrebna krvna pretraga. Najvažniji laboratorijski pokazatelj za procjenu funkcije štitnjače je TSH, odnosno tireotropin. Riječ je o hormonu koji proizvodi hipofiza i koji šalje štitnjači signal koliko treba raditi. Kada štitnjača proizvodi premalo hormona, hipofiza povećava proizvodnju TSH-a kako bi je potaknula na veći rad. Zato je kod hipotireoze TSH najčešće povišen. Suprotno, kod hipertireoze, kada štitnjača proizvodi previše hormona, TSH se smanjuje. No rezultat krvne pretrage ne treba promatrati izolirano, kaže ova doktorica. Na vrijednosti hormona mogu utjecati različite okolnosti, uključujući akutnu bolest, stres i zdravstveno stanje osobe, pa liječnik nalaz uvijek treba povezati sa simptomima i cjelokupnom medicinskom slikom.
Uredan nalaz štitnjače ne znači da osoba koja teško mršavi jednostavno nema dovoljno volje. Baš suprotno. Liječnik tada može tražiti druge čimbenike koji utječu na tjelesnu masu. To može uključivati metabolizam glukoze, lijekove koje osoba uzima, kvalitetu sna, stres, genetiku, prehrambene navike i razinu tjelesne aktivnosti. Konačno, vrijedi zapamtiti da je debljina rezultat međudjelovanja brojnih čimbenika, a ne stvar osobne discipline.
