Pojam “trudnički mozak” kojim se “opravdavaju” promjene vidljive na trudnicama, poput zaboravljivosti, mentalne magle, lošije prosudbe, kognitivnih promjena ili dekoncentracije dio je trudnoće koji moderna medicina potvrđuje uz napomenu da je sve navedeno posljedica “drugog stanja”.
Znanstvenici potvrđuju da je riječ o stvarnome biološkom fenomenu, a sada su otkrili i potencijalno objašnjenje, identificiravši specifičan moždani krug (put od hipotalamusa do hipokampusa) koji se poremeti zbog dugotrajno povišenih razina estrogena karakterističnih za trudnoću, što izravno uzrokuje prolazno oštećenje prostornog i kratkoročnog pamćenja.
Proveli su pokuse na laboratorijskim miševima kako bi oponašali stanje dugotrajno povišenog estrogena koje se događa u trudnoći te otkrili da to u životinja rezultira privremenim problemima s pamćenjem, ali ne promjenom raspoloženja.
Utvrdili su da je u pozadini tog procesa kod miševa način na koji visoka razina estrogena utječe na neuronski put između dviju moždanih struktura: hipotalamusa, koji djeluje kao kontrolni centar i integracijsko središte te hipokampusa, koji je ključan za stvaranje sjećanja.
“Trudnički mozak” može zahvatiti i kratkotočno i dugoročno pamćenje
Visoka razina estrogena povećala je aktivnost neurona u hipotalamusu, što je zauzvrat potisnulo aktivnost u hipokampusu i oslabilo pamćenje, pokazalo je istraživanje.
“Trudnički mozak” ili kako neki vole reći “momnezija”, najizraženija je u kasnoj trudnoći i može potrajati i u periodu nakon poroda, no najčešće nestaje nakon samog poroda.
Može biti zahvaćeno kratkoročno i dugoročno pamćenje, uključujući prostorno, socijalno i verbalno pamćenje, što se očituje u poteškoćama s pamćenjem imena ili riječi te prisjećanjem na poznate informacije.
“Ne radi se o ozbiljnom stanju niti ono uzrokuje medicinsku nesposobnost, premda utječe na svakodnevno funkcioniranje i samopouzdanje”, rekao je dr. Zheng Sun, profesor na koledžu Baylor i specijalist za endokrinologiju i molekularnu biologiju te jedan od voditelja studije objavljene u časopisu “Science Bulletin”.
“Tipičan primjer: osoba zaboravi razlog zbog kojega je ušla u neku prostoriju, ostavi neki predmet na pogrešnom mjestu, pogubi ‘nit’ razgovora ili ima potrebu za podsjetnicima na dogovorene termine. To je vrlo česta pojava. Oko 80 posto trudnica primjećuje opisane promjene, no riječ je uglavnom o njihovim subjektivnim iskustvima, a ne rezultatima objektivnih testiranja”, rekao je Sun.
Važno je istaknuti da trudnoća ne čini osobu jednostavno ‘manje inteligentnom'”
Rezultati istraživanja upućuju na to da ovaj fenomen ne predstavlja opće slabljenje kognitivnih sposobnosti.
“Važno je istaknuti da trudnoća ne čini osobu jednostavno ‘manje inteligentnom’. Čini se da su učinci suptilniji i specifični za određene kognitivne zadatke”, rekao je dr. Yanlin He, voditelj Laboratorija za kontrolu glikemije i metabolizma mozga pri Centru za biomedicinska istraživanja Pennington Sveučilišta u državi Louisiani State i jedan od voditelja studije.
Pokusi na miševima pružili su uvid u procese koji se odvijaju u mozgu. Estrogen je hormon koji kod žena ‘upravlja’ trudnoćom, menstrualnim ciklusom i pubertetom, potičući fizičke promjene koje pomažu tijelu poticanju razvoja fetusa i priprema ga za porod. Njegova se razina povećava za vrijeme trudnoće, a vrhunac dostiže u trećem tromjesečju.
Istraživanje na trudnicama potvrdilo povezanost estrogena i pamćenja
Istraživači su pokuse na miševima nadopunili studijom kojom se procjenjivala uspješnost pamćenja kod 70 žena – a među njima ih je dio bio u različitim fazama trudnoće, a dio nije bio u drugom stanju. Pritom su koristili i testove dugoročnog, kratkoročnog i radnog pamćenja. Ti su testovi otkrili poteškoće s pamćenjem koje su se uglavnom javljale u kasnoj trudnoći, a bile su povezane s visokim razinama estrogena u krvotoku.
“Važno je napomenuti da su više razine estrogena u krvotoku bile povezane s lošijim rezultatima u nekoliko mjerenja povezanih s pamćenjem, čak i nakon uzimanja u obzir drugih potencijalnih čimbenika koji na to utječu. To je je dokaz da se i u ljudi javlja isti mehanizam koji smo otkrili kod miševa”, rekao je He.
“Ipak treba istaknuti da kod trudnica nismo izravno manipulirali tim specifičnim neuronskim krugom niti smo ga mjerili. Stoga nalazi dobiveni na ljudima podupiru hipotezu, ali ne utvrđuju istu razinu uzročno-posljedične veze kao pokusi na miševima”, zaključio je He.
