SVE VIŠE europskih zemalja planira uvođenje dobne granice za korištenje društvenih mreža. No nije jasno kako bi se ta zabrana trebala provesti, piše Deutsche Welle.
Početkom tjedna španjolski premijer Pedro Sanchez predstavio je na Svjetskom summitu vlada u Dubaiju svoj plan zaštite španjolske djece “od digitalnog Divljeg zapada”. Španjolska vlada uvest će zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. “Danas su naša djeca izložena prostoru u koji nikada nisu smjela ući sama”, rekao je Sanchez, “prostoru punom ovisnosti, zlostavljanja, pornografije, manipulacije i nasilja”.
Zdravstveni rizici i potreba za zaštitom maloljetnika
Španjolska u tome nije usamljena. Sve više europskih vlada smatra da bi trebale djelovati protiv često nekontrolirane upotrebe društvenih mreža od strane maloljetnika. “Maloljetnici su posebno u središtu pozornosti jer je kod njih povećan rizik od dugoročnih oštećenja, budući da se kognitivno još razvijaju”, objašnjava Paul O. Richter iz briselskog think tanka Bruegel. “Postoje brojni rezultati istraživanja koji pokazuju snažnu povezanost između korištenja društvenih mreža i psihičkih problema.” Pri tome zdravstveni rizici, poput anksioznih poremećaja, ne proizlaze isključivo iz štetnog ili uznemirujućeg sadržaja.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjasnila se za uvođenje dobne granice na razini EU-a, po uzoru na australski zakon. Ondje je od prosinca 2025. za korištenje društvenih mreža potreban dokaz o minimalnoj dobi od 16 godina. Europski parlamentarci u studenome su se izjasnili za potpunu europsku zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, dok bi djeca od 13 do 16 godina takve platforme smjela koristiti samo uz suglasnost roditelja.
Inicijative europskih zemalja
Francuska vlada želi zabraniti korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina. Donji dom parlamenta već je odobrio nacrt zakona, a sada se nalazi pred Senatom na glasovanju. U Danskoj se krajem 2025. većina u parlamentu izjasnila za zaštitu djece i mladih od internetskog zlostavljanja i za “stvaranje boljih okvirnih uvjeta za njihov digitalni život”. Djeci mlađoj od 15 godina trebao bi se zabraniti pristup nekim platformama društvenih mreža. No još nije donesen odgovarajući zakon.
I Italija raspravlja o zakonu kojim bi se ograničilo korištenje društvenih mreža, a koji bi se, među ostalim, mogao odnositi na djecu mlađu od 15 godina koja djeluju kao influenceri. Grčka, prema izvorima bliskima vladi, planira sličan korak. U Portugalu je vlada ovoga tjedna predložila zakon koji za mlađe od 16 godina zahtijeva suglasnost roditelja. O toj se temi raspravlja i u Austriji i u Velikoj Britaniji.
Izazovi provedbe zabrane
Jedna od ideja o kojoj se raspravlja za provjeru dobi jest digitalni identitet na razini Europske unije. Richter iz think tanka Bruegel kaže da je taj digitalni identitet zamišljen kao instrument kojim bi se provjeravala dob korisnika bez ugrožavanja osobnih podataka.
Trenutačno se raspravlja o digitalnom identitetu na razini EU-a koji bi omogućio anonimnu provjeru dobi, pojašnjava Richter: “Time bi ljudi mogli digitalno dokazati da su dosegli određenu dob, bez potrebe za navođenjem dodatnih osobnih podataka poput točnog datuma rođenja, imena, adrese ili broja osobne iskaznice. To bi olakšalo provedbu digitalnog dobnog ograničenja”.
Skepticizam prema predloženim rješenjima
Marc Damie ima drugačije mišljenje. On je profesor informatike i glasnogovornik organizacije ctrl+alt+reclaim, pokreta koji su osnovali mladi i mlađe odrasle osobe, a koji se, prema vlastitim navodima, zalaže za tehnološku pravednost i digitalna prava. Damie naglašava da zasad uopće nije jasno kako bi aplikacije za provjeru dobi ili digitalne iskaznice uopće mogle funkcionirati i koliko bi pritom privatni podaci bili sigurni.
“Slažemo se da postoji problem. Društvene mreže uzrokuju psihičke probleme”, kaže Damie. No on u dosadašnjim prijedlozima vidi prije svega simboličnu politiku, a ne stvarno rješenje: “Takve zabrane imaju suprotan učinak.” Osim toga, on upozorava: “Ovisnost ne prestaje s 15 ili 16 godina”.
Uloga Europske unije u regulaciji društvenih mreža
Europska unija izjasnila se za uvođenje minimalne dobi za društvene mreže. Istodobno je upozorila države članice da nacionalni zakoni ne smiju biti u suprotnosti s Aktom o digitalnim uslugama (DSA) EU-a. EU-ova direktiva o digitalnim uslugama zahtijeva od tehnoloških poduzeća da smanje rizike povezane s algoritmima i njihovim učincima na maloljetnike.
“DSA i Europska komisija jedine su instance koje mogu vrlo velikim platformama nametnuti dodatne obveze”, rekao je Thomas Regnier, glasnogovornik Komisije za tehnologiju.
Frustracije i potreba za učinkovitom provedbom
No Bruegelov stručnjak Richter tvrdi da su države članice frustrirane jer ne vjeruju da je EU sposoban učinkovito provoditi svoje zakone protiv stranih tehnoloških poduzeća, ponajprije onih iz SAD-a. “DSA zahtijeva od velikih internetskih platformi da promijene algoritme i dizajn platformi tako da smanje sustavne rizike, uključujući i one za maloljetnike”, napominje Richter.
I objašnjava da bi, osim toga, pružatelji usluga morali ustupati podatke za istraživanja kako bi se omogućile neovisne analize rizika. “No u praksi se to nije dogodilo u značajnoj mjeri. Zato su restriktivniji prijedlozi, uključujući zabrane društvenih mreža, dobili veću potporu”.
Reakcije tehnološke industrije i budućnost digitalnog prostora
Početkom ovog tjedna Elon Musk, vlasnik platforme X, nazvao je španjolskog premijera “tiraninom i izdajnikom španjolskog naroda” nakon što je ovaj najavio planove zabrane društvenih mreža za djecu.
Musk, ali i osnivač Facebooka i izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg, i ranije su pokušavali europske propise prikazati kao izgovor za ograničavanje slobode govora na internetu.
Internetski aktivist Damie, pak, smatra da je došlo vrijeme da članice EU-a zajednički ulažu u europske alternative postojećim platformama društvenih mreža kako bi se prekinula izvaneuropska dominacija u toj industriji. Trenutačno je digitalni život bez njih jedva moguć, podsjeća Damie i zaključuje: “Mi smo taoci velikih američkih kompanija”.
