Menstrualna krv stoljećima je tretirana kao nešto čega se trebamo sramiti, što trebamo skrivati i što diskretnije baciti. No posljednjih godina znanstvenici joj posvećuju sve više pažnje – i pokazalo se da bi ono što smo dugo smatrali tek biološkim otpadom moglo imati vrijedan medicinski potencijal.
Zašto je menstrualna krv toliko zanimljiva znanstvenicima
Da bismo razumjeli zašto je menstrualna krv toliko zanimljiva znanstvenicima, prvo je važno znati što se u njoj zapravo nalazi. Iako je nazivamo krvlju, njezin je sastav puno kompleksniji. Menstrualni sadržaj uključuje krv iz krvnih žila endometrija, vaginalne izlučevine te stanice tkiva koje oblaže unutrašnjost maternice. Među njima se nalaze stromalne, epitelne, vaskularne i imunološke stanice, kao i brojne biomolekule.
Menstrualna krv u dijagnostici
Upravo se potencijalom menstrualne krvi bavilo pregledno istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu “Frontiers in Cell and Developmental Biology”. Autori su analizirali dosadašnja istraživanja o mogućoj primjeni menstrualne krvi u medicini, a posebno su se usredotočili na dva područja – dijagnostiku bolesti i razvoj novih terapija.
Menstrualna krv pokazala se kao zanimljiv neinvazivan izvor biomarkera koji bi u budućnosti mogli pomoći u otkrivanju endometrioze, raka vrata maternice i drugih ginekoloških stanja. Još veći potencijal znanstvenici vide u matičnim stanicama dobivenima iz menstrualne krvi (MenSCs), koje se mogu brzo umnožavati i imaju svojstva zbog kojih su posebno zanimljive u regenerativnoj medicini.
Menstrualna krv mogla bi pomoći i u regeneraciji srca
Potencijal matičnih i stromalnih stanica iz menstrualne krvi ne zaustavlja se na reproduktivnom zdravlju. U istraživanju objavljenom 2026. godine znanstvenici su ih primijenili kod štakora sa zatajenjem srca nakon infarkta. Životinje koje su primile stanice iz menstrualne krvi imale su značajno bolju funkciju srca od neliječenih životinja, ali i onih koje su primile stromalne stanice koštane srži. Istodobno je zabilježeno manje oštećenje pluća, manje odumiranja stanica i smanjenje određenih pokazatelja upale. Autori smatraju da bi protuupalna, antiapoptotska i antifibrotička svojstva ovih stanica mogla objasniti dio njihova zaštitnog učinka.
Naravno, riječ je o rezultatima dobivenima na životinjama, pa se na temelju njih još ne može zaključiti da bi ista terapija bila učinkovita i sigurna kod ljudi. Ipak, rezultati pokazuju zašto stanice koje svakog mjeseca napuštaju tijelo zajedno s menstrualnom krvlju postaju sve zanimljivije područje regenerativne medicine.
Prikupljanje menstrualne krvi
Jedna od velikih prednosti menstrualne krvi jest to što se može prikupiti bez primjene igala, biopsija i drugih invazivnih postupaka, pa znanstvenici istražuju različite načine kako taj proces učiniti što jednostavnijim. Uzorci se mogu prikupljati uz pomoć menstrualnih čašica, tampona, higijenskih uložaka i upijajućih spužvica, a razvijaju se i nove tehnologije koje bi cijeli postupak mogle dodatno pojednostaviti. Jedan od zanimljivijih primjera jest MenstruAI, eksperimentalna dijagnostička platforma integrirana izravno u higijenski uložak. Umjesto da korisnica zasebno prikuplja uzorak i šalje ga u laboratorij, tehnologija je osmišljena tako da analizira određene biomarkere u menstrualnoj krvi, a rezultate povezuje s pametnim telefonom. Istraživači ispituju njezin potencijal za prepoznavanje znakova upale, infekcija, endometrioze i određenih vrsta raka. Takav pristup mogao bi jednog dana omogućiti jednostavnije praćenje reproduktivnog zdravlja kod kuće, što bi moglo biti posebno korisno u područjima s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi, kako navodi Women’s Health Research Cluster. Ipak, ovakve su tehnologije još u ranoj fazi razvoja te tek treba utvrditi koliko su pouzdane, kako standardizirati prikupljanje i čuvanje uzoraka te mogu li se sigurno i financijski održivo primjenjivati u svakodnevnoj zdravstvenoj skrbi.
