Anksioznost može biti vrlo štetna i nije nešto što treba zanemarivati niti shvatati suviše olakp. Najgori problem u vezi sa anksioznošću je što ogroman broj ljudi ne može razumjeti kako tačno sve može uticati na osobu pa misle da su oni čisto lijeni, neodgovorni i pasivni.
Ponekad su one SAVRŠENE fotografije sa Instagrama ipak malo i previše savršene.
Svi žele da budu srećni: knjige o samopomoći su prepune savjeta o tome kako da se prestanemo brinuti, kako da budemo što srećniji, kako da uklonimo negativne misli; šefovi žele da vide nasmijani entuzijazam na radnom mjestu; a jedini ispravan odgovor na vječno pitanje „kako si?“ postaje ushićeno „sjajno!“.
Jednom mi je jedan hejter rekao – Marina, ako se poželiš ubiti, skoči s visine svog ega.
Čini se da nas ni sve pogodnosti modernog života danas više ne čine opuštenima. Sve više pop pjesama se bavi temama anksioznosti i depresjie. „Pregorijevanje“ je najpopularnija riječ u 2019. godini.
Karl Gustav Jung se može nazvati pozitivnim psihologom i filozofom.
U bilo kojoj neurozi ili depresiji, on je vidio impuls za širenje svijesti.
Niko ne voli tužna ili neraspoložena lica, pa čak ni koze. Nedavno istraživanje je pokazalo da su koze mnogo pametnije nego što to mislimo i da su sposobne da razumiju ljudske izraze lica. Mogu razlikovati nesrećna lica od nasmijanih, koja ih i više privlače.
Kažu, dobro je isplakati se s vremena na vrijeme. I sama sam pobornik te vrste čišćenja, ne zanima me što itko na to kaže jer stvarno ti često bude bolje nakon što pročistiš te suzne kanale.
Psovke i prostakluke obično povezujemo sa ljudima koji su bezobrazni ili neuki i smatramo ih nekulturnim i neprihvatljivim u svakodnevnom govoru. Ali, iako se upotreba psovki i dalje ne ohrabruje, ljudi koji ih koriste možda zapravo i nisu toliko neuki koliko smo ranije vjerovali.
Poput arome kafe ili slatke čokolade koja se vijori vazduhom, svi žele udahnuti esenciju sopstvene autentičnosti. Ta duboka želja, skoro pa očajnička ambicija za autentičnošću uzima sve više maha.
