Ujedinjene nacije su juče usvojile rezoluciju da u narednoj, 2017. godini pokrenu zabranu nuklearnog oružja. Veliki iskorak za čovječanstvo, pomislili biste, ali veliki haos, dodali bismo. Uprkos tome što su stotinu dvadeset i tri države glasale za zabranu, trideset i osam država je bilo protiv nje, a šesnaest suzdržanih. Ne bi to bilo ni alarmantno ni problematično, jer dobila se većina, da se među državama koje su bile protiv nisu našle naše države. Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska i Crna Gora. Nuklearno oružje je jedino oružje za masovno uništenje koje još nije zabranjeno na sveobuhvatan i univerzalni način, bez obzira na njegov katastrofalni humanitarni i ekološki uticaj.
Pregovori bi trebali početi u martu naredne godine, a nastaviti se u junu i julu. ICAN ili međunarodna kampanja za zabranu nuklearnog oružja, aktivna je u stotinu država, a iz nje naglašavaju kako vjeruju da bi sa usvajanjem ove rezolucije mogao da se napravi značajan pomak u svijetu. Glasovi iz Ujedinjenih nacija došli su samo sat vremena nakon što je Evropski Parlament usvojio svoju rezoluciju o ovom slučaju, sa 415 glasova za zabranu, 124 protiv i 74 suzdržanih, pozivajući članice Evopske Unije da nastave sa pregovorima i konačno usvoje i prihvate zabranu, kao odluku koja će služiti za dobrobit naroda.
Preporučeno
Uprkos tome što ova odluka neće preko noći eliminisati nuklearno oružje, omogućiće postavljanje boljih i snažnijih granica, kao i međunarodnih standarda, kada su u pitanju države i posjedovanje oružja. Međutim, očito se postavlja pitanje kome će to omogućiti, ako živimo u državama koje su uprkos svojoj krvavoj ratnoj prošlosti glasali protiv zabrane?
