Brzi i žestoki ako nastave snimanje svoje sage, vrlo vjerovatno mogu put Bosne, jer ovdje je sve prebrzo i prežestoko. Ovdje su sve neki silni momci sa nogom na gasu, a zakonske regulative zato dobro koče. Bosna i Hercegovina, država apsurda u kojoj se presporo ili nikako kažnjavaju brze vožnje.
Od početka godine dogodilo se oko 25.000 saobraćajnih nesreća u kojima je, prema službenim podacima, smrtno stradalo više od 200 osoba, a više od 4.500 ih je teško povrijeđeno.
U Federaciji BiH se od prvog januara do trideset i prvog avgusta dogodilo 19.479 saobraćajnih nesreća, što je za 705 više u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja saobraćajnih nesreća u FBiH 119 je završilo s smrtnim posljedicama, a gotovo 4.000 s teško povrijeđenim osobama.
Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se u Kantonu Sarajevo, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu.
U svim saobraćajnim nesrećama u FBiH od početka godine najviše su stradali vozači, njih 68. Prema podacima Federalne uprave policije, osim vozača, smrtno su stradali i putnici, njih trideset i jedan, te dvadeset pješaka.
U Republici Srpskoj u periodu januar – juli 2016. godine dogodile su se 5.331 saobraćajne nesreće, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Smrtno je stradalo 78 osoba, a teže je povrijeđeno 387, dok su lakše povrijeđena 1.604 lica. Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se na području Banjaluke, zatim u Bijeljini, a najmanje na području Trebinja.
Zakon o sigurnosti saobraćaja nedavno je dobio izmjene u vidu pooštravanja novčanih kazni za prekoračenje brzine pa tako se za prekoračenje brzine za više od 30 km/h može kazniti novčanom kaznom i do hiljadu konvertibilnih maraka, što je ranije iznosilo tristo konvertibilnih maraka. Međutim, šta kazna znači ako je posljedica nečija smrt?
Semir Rastoder je prvog aprila 2014. skrivio nesreću u kojoj je poginula pješakinja Hava Dovadžija, majka dvoje male djece. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Semira Rastodera na pet godina i šest mjeseci zatvora za teško krivično djelo. Izrečena mu je i zabrana upravljanja motorinim vozilom na tri godine.
Kerimu Mudželetu iz Sarajeva, koji je 9. juna 2015. godine, na tramvajskom stajalištu kod zgrade Predsjedništva BiH, automobilom usmrtio Jelenu Opričić (26) iz Kladova u Srbiji, dok je njen prijatelj Jorg Eistfeld Reške (31) iz Berlina teško povrijeđen, suđenje još traje.
Armin Muratović je usmrtio Fikretu Salman kada je vozilom udario u njena improvizovana metalna kolica koja je ispred sebe gurala. Nakon pada na asfalt te usljed teških povreda na mjestu je preminula. Nesreća se dogodila u sarajevskom naselju Stup 18. februara 2016. godine. Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Muratovića.
U septembru 2013. godine u sarajevskom naselju Nedžarići je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je jedna muška osoba izgubila život. Od zadobivenih povreda 69-godišnji S.Đ. je preminuo na putu do Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
U međuvremenu Federalna Vlada je na nedavnoj sjednici prihvatila inicijativu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova za izmjenu propisa. Međutim, izmjene poput ovih predloženih zaista nisu utješne.
Predložen je zatvor od pet do deset godina za učesnike u saobraćaju koji se ne pridržavaju saobraćajnih propisa, čime ugrožavaju život ljudi i imovinu, izazivajući štetu veću od 5.000 KM. Ista kazna predložena je i za one koji ugrožavanjem željezničkog, brodskog, tramvajskog, trolejbuskog ili saobraćaja žičarom dovedu u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većih razmjera.
Do sada je bilo predviđeno da počinilac bude kažnjen zatvorom do tri godine ako ovo djelo učini iz nehata, a novopredložena kazna je do pet godina zatvora.
Predloženo je, što do sada nije bilo propisano zakonom, da, ukoliko počinilac ponovi jedno od ova tri krivična dela, može biti kažnjen zatvorom od pet do dvadeset godina. Kao građanka Bosne i Hercegovine, ne mogu a da ne izrazim zabrinutost kada shvatim da ljudi koji ubiju nekoga, bilo u saobraćaju ili ne, mogu izaći iz zatvora i ponoviti to.
Sudovi u Bosni i Hercegovini nijednog optuženika do danas nisu osudili na maksimalnu zatvorsku kaznu od 45 godina, što je maksimalna propisana kazna u državnom i entitetskim krivičnim zakonima.
Najviša kazna koja je ikada izrečena u BiH je četrdeset i dvije godine zatvora. Na nju je u februaru 2007. osuđen Jasminko Jašarević iz Mostara. Kaznu je izrekao Kantonalni sud u Mostaru, a Jašarević je okrivljen za ubistva Ramize Rahimić i poznatog fotoreportera Ante Borasa 2005. godine. Za ubistvo Rahimićeve osuđen je na dvadeset i dvije godine, a za ubistvo Borasa na trideset godina robije. Presude su objedinjene u jedinstvenu kaznu od četrdeset i dvije godine.
Međutim, postoje ubice koje će za koju deceniju izaći iz zatvora. U decembru 2003. godine Okružni sud u Bijeljini osudio je na dvadeset i pet godina zatvora Dalibora Ćurčića Dadu iz Banjaluke zbog ubistva. Zbog dvostrukog ubistva iz koristoljublja Aleksa Mican je u januaru 2006. osuđen na dvadeset i tri godine zatvora. Vrhovni sud FBiH kaznu je povećao na dvadeset i pet godina. Drugim riječima, neko ko je ubio dvije osobe, za nešto više od deset godina izlazi na slobodu. A onda ostaje pitanje: Ko je sljedeći?
