Hrvatska je debelo zaglibila nakon posljednjih prijevremenih parlamentarnih izbora. Nakon što je Državno izborno povjerenstvo obradilo glasove sa svih biračkih mjesta, postalo je jasno da se zemlja vratila čak četvrt vijeka unazad.
Deveti saziv Hrvatskog sabora imaće najmanji broj zastupnica od 90-ih godina prošlog vijeka! Od ukupno 151 zastupničkog mjesta, tek dvanaestak odsto su osvojile žene. Ovo je ubjedljivo najmanji postotak otkako je uspostavljena parlamentarna demokratija u ovoj evropskoj zemlji.
Prema mišljenju analitičara, riječ je o posljedici apsolutnog nerada po ovom pitanju u političkim strankama. ‘Ajde što o tome ne razmišljaju muškarci, ali zašto su zakazale žene u vrijeme kada se o ženskim pravima i njihovoj ulozi u politici govori toliko glasno?
Kako ih je malo, sve mogu da se pobroje prstima. Među 19 budućih zastupnica nalazi najviše njih iz Narodne koalicije: Vesna Pusić (HNS), Anka Mrak, Taritaš (HNS), Marija Puh (HNS), Ana-Marija Petin (HSS), Marta Luc Polanc (SDP), Milanka Opačić (SDP), Nada Turina Đurić (HNS), Romana Jerković (SDP), Ana Komparić Devčić (SDP) i Sabina Glasovac (SDP). Njihove koleginice iz HDZ-a i partnera su Bruna Esih, Ivana Maletić, Irena Petrijevčanin Vuksanović, Branka Juričev Martinčev i Grozdana Perić, iz “mosta” dolaze Ines Strenja Linić i Ivana Ninčević Lesandrić, te Vladimira Palfi iz Živog zida i Ermina Lekaj Prljaskaj, kao jedina zastupnica iz redova nacionalnih manjina.
Postotak od trenutno čitavih 11,9 odsto vjerovatno će se povećati kada muški politički dio ode u Vladu , ali teško je vjerovati da će doći do 20 odsto.
I među onima koji su osvojili najveći broj preferencijalnih glasova prednjače muškarci. Naime, samo su dvije žene ušle u top 10, a to su članice Narodne koalicije SDP-ova Milanka Opačić na 6. mjestu i HNS-ova Anka Mrak Taritaš na 9. mjestu.
Stranački nerad se može objasniti u nekoliko rečenica. Pri slaganju lista niko nije vodio računa o rodnoj ravnopravonsti, a žene su završile na dnu tih spiskova.
Od 177 prijavljenih lista, čak njih 54 nije poštovalo odredbu o 40 odsto podzastupljenog pola propisanu Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakonom o ravnopravnosti polova, a među onima koji nisu ispunili žensku kvotu su i SDP i HDZ, pišu hrvatski mediji. Biće, kažu, zanimljivo vidjeti kako će nadležne institucije reagovati po tom pitanju i hoće li kazniti stranke zbog ovako formirane zakonodavne vlasti i kako će, kada bude formirana Vlada, izgledati izvršna vlast.
Kada je u pitanju evropski prosjek, u jednodomnim parlamentima ili donjim domovima u svijetu je prosječno sjedi 22,8 odsto žena, a u Evropi 25,7 odsto. Najveća prosječna zastupljenost žena je ubjedljivo u nordijskim parlamentima, čak 41,1 odsto, a najmanja u parlamentima zemalja Pacifika -13,4 posto, ali i dalje više od Hrvatske.
BiH nije u Evropi, a žena u politici ima. Pred nama su lokalni izbori, a nakon što budu obrađeni glasovi, biće zanimljivo pogledati spisak žena koje će naredne četiri godine krojiti izgled lokalnih zajednica. Živi bili, pa vidjeli!
