Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Noć istraživača: Sva današnja velika dostignuća bi mogla biti zamijenjena jednim – Teslinim
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > Uncategorized > Noć istraživača: Sva današnja velika dostignuća bi mogla biti zamijenjena jednim – Teslinim
Uncategorized

Noć istraživača: Sva današnja velika dostignuća bi mogla biti zamijenjena jednim – Teslinim

Brankica Rakovic
Objavljeno 16/12/2006 14:24
Brankica Rakovic
Podijeli
Podijeli

Ovogodišnja Noć istraživača donosi nova, inovativna lica u oblasi tehnologije, telekomunikacije i dostignuća. Jedno od tih lica je i Aleksandar Mastilović, magistar elektrotehničkih nauka, koji je već u osnovnoj i srednjoj školi znao čime se želi baviti, jer je ostvarivao značajne rezultate na takmičenjima iz matematike i fizike. Postojala je samo dilema, kako ističe da li ići u čiste prirodne nauke ili ići u primjenjene nauke. Na kraju se odlučio za primijenjene nauke, tačnije studij elektrotehnike.

Privukli su ga dinamika i brzi ritam napretka u toj oblasti. Telekomunikacije su kroz njegov pogled, spoj i teoretskih znanja iz oblasti matematike i fizike, ali i informatičkih tehnologija. U godinama kada je birao užu ekspertizu, progres bežičnih komunikacija i Internet tehnologija je bio na vrhuncu. Zato dodaje kako nije bilo velike dileme i nije se pokajao.

Kao ekspert u oblasti telekomunikacija, šta smatrate ključnim za razvoj komunikacija u budućnosti?

Preporučeno

Miris kroz internet: Naučnici razvili uređaj koji može „poslati“ aromu kafe na drugi kraj svijeta
Univerzalni punjač za sve elektronske uređaje do jeseni 2024. godine
Telegram nekoliko puta odbio da se priključi zaštiti dece na internetu

Stručno gledajući, mislim da u predstojećem periodu možemo biti svjedoci ekspanzije u dvije tehničke i naučne discipline: telekomunikacije i energetika. Možda bi čak dao u ovom slučaju prioritet energetici odnosno izazovima obezbeđivanja energije i energetske nezavisnosti. Broj elektroničkih uređaja raste eksponencijalno, od najmanjih senzora do velikih industrijskih sistema, na mala vrata se pojavljuju i električna vozila.

Sadašnji sistemi za isporuku energije su statični i ne mogu pratiti realne potrebe. Uzmimo jedan vrlo trivijalan primjer, blizak svima. Postoji li trenutno pametni telefon koji može obezbijediti prosječno korištenje od par sati u toku 24 sata, a da to baterija može obezbijediti? Naravno, pri tome podrazumjevama i telefonske razgovore, ali i pristup Internetu uopšte, e-mail servisu i socijalnim mrežama.

Što se tiče telekomunikacija, neka vrsta revolucije se mora desiti. Ulazak u eru Internet-of-Things, odnosno povezivanje svakog elektroničkog uređaja na Internet, definiše i nove izazove u smislu opsluživanja ogromnog broja uređaja vrlo različitih karakteristika. Mi danas želimo i pametni telefon, ali i pametni sat, pametni automobil, želimo da imamo statistike koliko puta smo upalili kuvalo za vodu i u kojem periodu dana to najčešće radimo.

Ako za takve podataka nisu zainteresovani obični ljudi, onda jesu sigurno kompanije za proizvodnju i distribuciju električne energije, radi predikcije i adaptacije proizvodnog procesa. Sve „pametne“ tehnologije, usluge i servisi biće vrlo gladni za komunikacionim resursima, kako putem žične (statičke) infrastrukture tako i bežičnim frekventnim resursima koji dozvoljavaju pokretljivost korisnika.

Naravno, ostalo je mnogo prostora da se poboljšaju i postojeći sistemi i kvalitet usluga, iz konvencionalne sfere, a kao što su televizija, telefonija ili konvencionalni pristup Internetu. Ovi servisi su odavno prestali biti „lijepo za imati“ i nužno su neophodni dio svakodnevnog života.

aleksandar

Koji su izazovi u poslu kojim se bavite?

Generalno, baviti se naučno-istraživačkim radom i otkrivanjem prostora za inovacije, izazovno je samo po sebi. Ono, što je svakako posebno važno naglasiti, je činjenica da u široj regiji značaj naučno-istraživačkog rada nije adekvatno prepoznat i podrška istom od strane državnih struktura nije dovoljna da bi se ostvarili rezultati na očekivanom nivou. Naravno, naše ambicije nisu da postavljamo nerealne ciljeve i pariramo bogatim i velikim igračima na ovom polju, ali postoji razuman nivo doprinosa koji moramo ostvariti na globalnoj sceni.

Inovativnost, odnosno ulaganja u razvoj i nauku u oblasti tehničkih nauka, vjerovatno je jedini ispravan put da se probudi industrijska proizvodnja, koja je kičma privrednog uspjeha razvijenih zemalja. Vjerovatno mali igrači, kao što je BiH ali i druge zemlje regije, neće zadugo biti prisutni na globalnom tržištu sa finalnim proizvodom, ali ne postoji objektivan razlog da se ne razvijaju i proizvedu komponente i moduli za razne potrebe i kao takvi prodaju globalnim kompanijama. Trgovina, bazirana na preprodaju stranih gotovih proizvoda, nije rješenje, a u tom statusu smo zastali. Nama je neophodan izvoz vlastitog proizvoda makar bio i najmanji.

predavanje-aco

Koliko je važna međunarodna saradnja i razmjenjivanje ideja prilikom kreiranja određenog projekta?

Tokom 2014.godine, sam prešao iz Sarajeva u Novi Sad na poziciju istraživača na EU European Commission FP7 Project ADVANTAGE, kao dio ITN Marie Curie Fellowship programa za incijalni trening mladih naučnih radnika. Projekt je baziran na saradnji 8 partnera iz nekoliko zemalja EU, u prvom redu Velike Britanije, Danske i Španije, ali i partnerima projekta iz SAD, Austrije, Slovenije, a dio tog konzorcijuma su i Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i DMS Schneider Electric Novi Sad, iz Srbije.

Otprilike, pola partnera su dio akademske zajednice a druga polovina su kompanije iz sfere industrije. Primarni fokus projekta je podrška za Smart Grid („pametna elektroenergetska mreža“) a uz koju se vežu mnogi prateći izazovi iz oblasti dizajna softverskih rješenja i telekomunikacijske podrške, na kojoj ja lično radim. Mnoga rješenja, na kojima  trenutno radi konzorcij, primjenjiva su i na druge pametne servise, tako da je prostor za nove ideje otvoren i novim mladim i talentovanim naučnim radnicima.

Šta nam je donijela 2016. godina na području telekomunikacija, a šta su Vaša očekivanja u budućnosti? Koji je novi način komunikacije?

Učestvovao sam na nekoliko značajnih međunarodnih događaja iz oblasti telekomunikacija i mislim da je jasno da postoji konsenzus u stručnoj i naučnoj zajednici da je budućnost telekomunikacija usmjerena na mobilne bežične celularne sisteme. Posebno se izdvaja ideja o mreži visokih performansi 5. generacije, odnosno 5G kako se skraćeno naziva.

5G bi trebao biti koncipiran da usluži različite klase servisa i usluga, kao podrška Internet-of-Things servisima, kao interfejs za prikupljanje opštih znanja u Big Data centre, ostavljajući prostor za analitiku Machine Learning algoritama vještačke inteligencije i samostalno učenje. Svi pomenuti termini, su neki „štreberski“ sleng termini, koji se često pojavljuju u stručnim krugovima, ali ih se ne treba plašiti i zamišljati nevjerovatna čuda. U osnovi svega toga su neka osnovna znanja iz oblasti tehnike, matematike i logike.

mastilovic

Koje je najveće tehnološko dostignuće prema Vašem mišljenju i na koji način je ono promijenilo svijet?

Priznajem da je ovo vrlo teško pitanje i da bi sigurno napravio grešku kada bi pokušao odgovoriti u jednoj rečenici. Tehničko-tehnološki napredak čovječanstva, napredak u fundamentalnim prirodnim naukama i primjenjenim naukama kao što su medicinske, farmaceutske nauke, svako od postignutih otkrića doprinio je opštem poboljšanju kvaliteta života ljudi, podizanju stepena komfora i olakšao svakodnevne aktivnosti. Ako se ograničimo samo na priču o tehničkim naukama, onda možemo govoriti o genijalnim otkrićima parne mašine James Watta do prve prekoatlantske bežične komunikacije Guglielmo Marconija.

Možda sam subjektivan, ali ako već moram izdvojiti jedno otkriće i jednog naučnika, onda je to Nikola Tesla. Sva druga i već pomenuta otkrića moguće je danas zamijeniti električnim mašinama, koje je on dizajnirao i koje pokreće naizmjenična struja koja je isto Teslin rezultata istraživanja. Bez toga, prenos ni distribucija električne energije bila bi vrlo kompleksan izazov, a danas pristup energiji imamo u većini stambenih i poslovnih objekata širom svijeta. Naš stil života se promjenio sa činjenicom da ne zavisimo od dnevnog svjetla.

01

Šta možemo očekivati u „Noći istraživača“? Koliko je važno izlagati i predstaviti svoj rad kroz ovakve i slične manifestacije?

„Noć istraživača“ je svakako jedan od najljepših globalnih događaja u Evropi, održava se u mnogim državama, u više gradova u kojima postoje istraživačke i akademske institucije. Za ljude u BiH ovakvi događaji su od esencijalne važnosti, da promovišemo pravi sistem vrijednosti i zainteresujemo mlade da  svoju snagu i kreativnost usmjeravaju u stvaranje, da im probudimo maštu i podignemo samopouzdanje. Mi imamo ogroman potencijal, koji mora biti realizovan u lokalnoj zajednici, a nikako da dozvoli da najbolji izvozni proizvod iz BiH budu upravo obrazovani i sposobni mladi ljudi.

Kroz svoju prezentaciju ću pokušati da približim temu svog rada običnim ljudima, koji nisu profesionalci u oblasti, da to približimo djeci i mladim koji su tek na početku svog profesionalnog razvoja ili možda u fazi izbora nekog obrazovnog puta. Takva prezentacija mora da smanji jaz između svijeta „ludih brojeva“, brisanja jaza i predrasuda o naučnim radnicima i sve to u cjelini dovesti u domet razumjevanja svakog običnog pojedinca, člana naše životne zajednice.

Vaš savjet mladima koji bi željeli krenuti Vašim putem i baviti se ovom oblasti?

Baviti se tehnikom uopšte, specifično elektrotehničkim naukama i informaciono-komunikacionim tehnologijama možda je i više od običnog posla. Visoki intenzitet inovacija tjera nas na stalno čitanje, učenje, pa to pomalo postane i način života. Osnovni preduslov uspjeha u inžinjerstvu je postojanje strasti prema tehnici, dječija oduševljenost inovacijama i novim rješenjima, ima tu pomalo i naučne fantastike i fantazije.

Za sve koji se želite prijaviti na predavanja to možete uraditi na linku. Vidimo se u Noći istraživača.

TAGOVANO:Aleksandar MastilovićITNoć istraživačatehnologijatelekomunikacije
Podijeli članak
Email Kopiraj link Štampaj
AutorBrankica Rakovic
Zaprati
Kada biste život u njegovim najradosnijim izdanjima zamišljali kao žensku osobu, mogli biste da ga zamislite u liku Brankice Raković
Prethodni članak Rat sjećanja u Bosni i Hercegovini
Sledeći članak Nemoj da plačeš, vidjeće te neko, a to je sramota
Italija želi zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 13 godina

ITALIJA je nova u nizu zemalja koje maloljetnicima kane ograničiti pristup društvenim…

2 min za čitanje
Zašto je opasan prebrz oporavak nakon carskog reza?

Porođaj carskim rezom ozbiljna je operacija abdomena nakon koje slijedi zahtjevan oporavak.…

3 min za čitanje
Nema više brisanja storyja zbog greške u kucanju: Instagram uveo opciju koja se godinama čekala

Instagram je korisnicima omogućio da uređuju već objavljene storyje, bez brisanja i…

2 min za čitanje
“Ma nije on takav”: Jeste, samo još nije naišla prilika da ti to i pokaže

Postoji jedna zabluda u koju žene silno veruju, zove se veran muškarac.…

5 min za čitanje

Slični postovi

Uncategorized

#LadiesBG: Šta će žena u IT sektoru?

Autor Brankica Rakovic
2 min za čitanje
Uncategorized

Žene naučnice: Grejs Hoper, žena na čelu mornarice

Autor Brankica Rakovic
4 min za čitanje
Uncategorized

Lola istražuje: Obrazovanje iz ugla učiteljice u penziji i one koja tek počinje

Autor Brankica Rakovic
7 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš

Username or Email Address
Password

Zaboravili ste lozinku?