Ovogodišnja Noć istraživača donosi nova, inovativna lica u oblasi tehnologije, telekomunikacije i dostignuća. Jedno od tih lica je i Aleksandar Mastilović, magistar elektrotehničkih nauka, koji je već u osnovnoj i srednjoj školi znao čime se želi baviti, jer je ostvarivao značajne rezultate na takmičenjima iz matematike i fizike. Postojala je samo dilema, kako ističe da li ići u čiste prirodne nauke ili ići u primjenjene nauke. Na kraju se odlučio za primijenjene nauke, tačnije studij elektrotehnike.
Privukli su ga dinamika i brzi ritam napretka u toj oblasti. Telekomunikacije su kroz njegov pogled, spoj i teoretskih znanja iz oblasti matematike i fizike, ali i informatičkih tehnologija. U godinama kada je birao užu ekspertizu, progres bežičnih komunikacija i Internet tehnologija je bio na vrhuncu. Zato dodaje kako nije bilo velike dileme i nije se pokajao.
Kao ekspert u oblasti telekomunikacija, šta smatrate ključnim za razvoj komunikacija u budućnosti?
Stručno gledajući, mislim da u predstojećem periodu možemo biti svjedoci ekspanzije u dvije tehničke i naučne discipline: telekomunikacije i energetika. Možda bi čak dao u ovom slučaju prioritet energetici odnosno izazovima obezbeđivanja energije i energetske nezavisnosti. Broj elektroničkih uređaja raste eksponencijalno, od najmanjih senzora do velikih industrijskih sistema, na mala vrata se pojavljuju i električna vozila.
Sadašnji sistemi za isporuku energije su statični i ne mogu pratiti realne potrebe. Uzmimo jedan vrlo trivijalan primjer, blizak svima. Postoji li trenutno pametni telefon koji može obezbijediti prosječno korištenje od par sati u toku 24 sata, a da to baterija može obezbijediti? Naravno, pri tome podrazumjevama i telefonske razgovore, ali i pristup Internetu uopšte, e-mail servisu i socijalnim mrežama.
Što se tiče telekomunikacija, neka vrsta revolucije se mora desiti. Ulazak u eru Internet-of-Things, odnosno povezivanje svakog elektroničkog uređaja na Internet, definiše i nove izazove u smislu opsluživanja ogromnog broja uređaja vrlo različitih karakteristika. Mi danas želimo i pametni telefon, ali i pametni sat, pametni automobil, želimo da imamo statistike koliko puta smo upalili kuvalo za vodu i u kojem periodu dana to najčešće radimo.
Ako za takve podataka nisu zainteresovani obični ljudi, onda jesu sigurno kompanije za proizvodnju i distribuciju električne energije, radi predikcije i adaptacije proizvodnog procesa. Sve „pametne“ tehnologije, usluge i servisi biće vrlo gladni za komunikacionim resursima, kako putem žične (statičke) infrastrukture tako i bežičnim frekventnim resursima koji dozvoljavaju pokretljivost korisnika.
Naravno, ostalo je mnogo prostora da se poboljšaju i postojeći sistemi i kvalitet usluga, iz konvencionalne sfere, a kao što su televizija, telefonija ili konvencionalni pristup Internetu. Ovi servisi su odavno prestali biti „lijepo za imati“ i nužno su neophodni dio svakodnevnog života.
Koji su izazovi u poslu kojim se bavite?
Generalno, baviti se naučno-istraživačkim radom i otkrivanjem prostora za inovacije, izazovno je samo po sebi. Ono, što je svakako posebno važno naglasiti, je činjenica da u široj regiji značaj naučno-istraživačkog rada nije adekvatno prepoznat i podrška istom od strane državnih struktura nije dovoljna da bi se ostvarili rezultati na očekivanom nivou. Naravno, naše ambicije nisu da postavljamo nerealne ciljeve i pariramo bogatim i velikim igračima na ovom polju, ali postoji razuman nivo doprinosa koji moramo ostvariti na globalnoj sceni.
Inovativnost, odnosno ulaganja u razvoj i nauku u oblasti tehničkih nauka, vjerovatno je jedini ispravan put da se probudi industrijska proizvodnja, koja je kičma privrednog uspjeha razvijenih zemalja. Vjerovatno mali igrači, kao što je BiH ali i druge zemlje regije, neće zadugo biti prisutni na globalnom tržištu sa finalnim proizvodom, ali ne postoji objektivan razlog da se ne razvijaju i proizvedu komponente i moduli za razne potrebe i kao takvi prodaju globalnim kompanijama. Trgovina, bazirana na preprodaju stranih gotovih proizvoda, nije rješenje, a u tom statusu smo zastali. Nama je neophodan izvoz vlastitog proizvoda makar bio i najmanji.
Koliko je važna međunarodna saradnja i razmjenjivanje ideja prilikom kreiranja određenog projekta?
Tokom 2014.godine, sam prešao iz Sarajeva u Novi Sad na poziciju istraživača na EU European Commission FP7 Project ADVANTAGE, kao dio ITN Marie Curie Fellowship programa za incijalni trening mladih naučnih radnika. Projekt je baziran na saradnji 8 partnera iz nekoliko zemalja EU, u prvom redu Velike Britanije, Danske i Španije, ali i partnerima projekta iz SAD, Austrije, Slovenije, a dio tog konzorcijuma su i Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i DMS Schneider Electric Novi Sad, iz Srbije.
Otprilike, pola partnera su dio akademske zajednice a druga polovina su kompanije iz sfere industrije. Primarni fokus projekta je podrška za Smart Grid („pametna elektroenergetska mreža“) a uz koju se vežu mnogi prateći izazovi iz oblasti dizajna softverskih rješenja i telekomunikacijske podrške, na kojoj ja lično radim. Mnoga rješenja, na kojima trenutno radi konzorcij, primjenjiva su i na druge pametne servise, tako da je prostor za nove ideje otvoren i novim mladim i talentovanim naučnim radnicima.
Šta nam je donijela 2016. godina na području telekomunikacija, a šta su Vaša očekivanja u budućnosti? Koji je novi način komunikacije?
Učestvovao sam na nekoliko značajnih međunarodnih događaja iz oblasti telekomunikacija i mislim da je jasno da postoji konsenzus u stručnoj i naučnoj zajednici da je budućnost telekomunikacija usmjerena na mobilne bežične celularne sisteme. Posebno se izdvaja ideja o mreži visokih performansi 5. generacije, odnosno 5G kako se skraćeno naziva.
5G bi trebao biti koncipiran da usluži različite klase servisa i usluga, kao podrška Internet-of-Things servisima, kao interfejs za prikupljanje opštih znanja u Big Data centre, ostavljajući prostor za analitiku Machine Learning algoritama vještačke inteligencije i samostalno učenje. Svi pomenuti termini, su neki „štreberski“ sleng termini, koji se često pojavljuju u stručnim krugovima, ali ih se ne treba plašiti i zamišljati nevjerovatna čuda. U osnovi svega toga su neka osnovna znanja iz oblasti tehnike, matematike i logike.
Koje je najveće tehnološko dostignuće prema Vašem mišljenju i na koji način je ono promijenilo svijet?
Priznajem da je ovo vrlo teško pitanje i da bi sigurno napravio grešku kada bi pokušao odgovoriti u jednoj rečenici. Tehničko-tehnološki napredak čovječanstva, napredak u fundamentalnim prirodnim naukama i primjenjenim naukama kao što su medicinske, farmaceutske nauke, svako od postignutih otkrića doprinio je opštem poboljšanju kvaliteta života ljudi, podizanju stepena komfora i olakšao svakodnevne aktivnosti. Ako se ograničimo samo na priču o tehničkim naukama, onda možemo govoriti o genijalnim otkrićima parne mašine James Watta do prve prekoatlantske bežične komunikacije Guglielmo Marconija.
Možda sam subjektivan, ali ako već moram izdvojiti jedno otkriće i jednog naučnika, onda je to Nikola Tesla. Sva druga i već pomenuta otkrića moguće je danas zamijeniti električnim mašinama, koje je on dizajnirao i koje pokreće naizmjenična struja koja je isto Teslin rezultata istraživanja. Bez toga, prenos ni distribucija električne energije bila bi vrlo kompleksan izazov, a danas pristup energiji imamo u većini stambenih i poslovnih objekata širom svijeta. Naš stil života se promjenio sa činjenicom da ne zavisimo od dnevnog svjetla.
Šta možemo očekivati u „Noći istraživača“? Koliko je važno izlagati i predstaviti svoj rad kroz ovakve i slične manifestacije?
„Noć istraživača“ je svakako jedan od najljepših globalnih događaja u Evropi, održava se u mnogim državama, u više gradova u kojima postoje istraživačke i akademske institucije. Za ljude u BiH ovakvi događaji su od esencijalne važnosti, da promovišemo pravi sistem vrijednosti i zainteresujemo mlade da svoju snagu i kreativnost usmjeravaju u stvaranje, da im probudimo maštu i podignemo samopouzdanje. Mi imamo ogroman potencijal, koji mora biti realizovan u lokalnoj zajednici, a nikako da dozvoli da najbolji izvozni proizvod iz BiH budu upravo obrazovani i sposobni mladi ljudi.
Kroz svoju prezentaciju ću pokušati da približim temu svog rada običnim ljudima, koji nisu profesionalci u oblasti, da to približimo djeci i mladim koji su tek na početku svog profesionalnog razvoja ili možda u fazi izbora nekog obrazovnog puta. Takva prezentacija mora da smanji jaz između svijeta „ludih brojeva“, brisanja jaza i predrasuda o naučnim radnicima i sve to u cjelini dovesti u domet razumjevanja svakog običnog pojedinca, člana naše životne zajednice.
Vaš savjet mladima koji bi željeli krenuti Vašim putem i baviti se ovom oblasti?
Baviti se tehnikom uopšte, specifično elektrotehničkim naukama i informaciono-komunikacionim tehnologijama možda je i više od običnog posla. Visoki intenzitet inovacija tjera nas na stalno čitanje, učenje, pa to pomalo postane i način života. Osnovni preduslov uspjeha u inžinjerstvu je postojanje strasti prema tehnici, dječija oduševljenost inovacijama i novim rješenjima, ima tu pomalo i naučne fantastike i fantazije.
Za sve koji se želite prijaviti na predavanja to možete uraditi na linku. Vidimo se u Noći istraživača.
