Usvajanje djece ili put od hiljadu kilometara koji je potrebno preći kako bi se stiglo do odredišta. Iako se vozite sa partnerom koji je vaš vjerni saputnik u priči, putovanje može potrajati i do nekoliko godina. Zašto, kako, čemu? Kao i uvijek, odgovore treba tražiti u zakonima koji iscrpno kroz desetine odredbi regulišu, ali i otežavaju, usvajanje djece u BiH. Donosimo vam pregled najvažnijih odredbi zakona Federacije BiH i Republike Sprske te se nadamo da vas ništa neće spriječiti na putu da napravite dobro djelo, a ujedno i ostvarite sebe kao roditelja, ukoliko za to zaista ima mogućnosti.
Prije same procedure, potrebno je znati šta vam je to potrebno od dokumentacije:
- zahtjev za usvajanje,
- lična karta za usvojioca/ce,
- rodni list za usvojioca/ce,
- uvjerenje o državljanstvu za usvojioca/ce,
- vjenčani list za usvojioca/ce,
- ljekarsko uvjerenje za usvojioca/ce,
- dokaz o stambenoj situaciji za usvojioca/ce,
- potvrda o radnom odnosu i visini plate za usvojioca/ce,
- prijedlog i mišljenje stručnog tima nadležnog Centra za socijalni rad – prema prebivalištu usvojioca/usvojilaca, u sklopu mišljenja obavezno konstatovati da usvojiocu-usvojiocima nije oduzeta poslovna sposobnost, kao ni roditeljsko pravo,
- po procjeni Tima za usvajanje i druga dokumentacija.
Prema zakonu Federacije BiH usvajanje djeteta može biti potpuno i nepotpuno.
Potpuno usvajanje
Za potpuno usvajanje dijete mora biti starosti najviše do deset godina života. Potpuno mogu usvojiti bračni drugovi zajednički te maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja. Vanbračni drugovi dijete mogu usvojiti pod uslovom da vanbračna zajednica traje najmanje pet godina. Potpunim usvajanjem zasniva se neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu, a prestaju međusobni odnosi usvojenika i njegovih krvnih srodnika.
Nepotpuno usvajanje
Nepotpuno se može usvojiti dijete do osamnaest godina starosti, a ako je starije od deset godina potreban je njegov pristanak. Nepotpuno mogu usvojiti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug uz pristanak drugog ili maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja. Osoba koja nije u braku i vanbračni drugovi dijete mogu usvojiti pod uslovom da vanbračna zajednica traje najmanje pet godina i da za to postoje naročito opravdani razlozi. Nepotpunim usvajanjem između usvojenika i usvojitelja nastaju odnosi koji prema zakonu postoje između roditelja i djece, s tim da usvojitelj može usvojenika ograničiti ili isključiti iz nasljeđa.
Usvojiti se ne može srodnik po krvi u pravoj liniji, brat i sestra i dijete mlađe od tri mjeseca. Dijete maloljetnih roditelja može se usvojiti po isteku jedne godine od njegovog rođenja i to samo izuzetno, a dijete nepoznatih roditelja može se usvojiti nakon proteka tri mjeseca od napuštanja djeteta. Usvojilac može biti državljanin BiH, a može biti i strani državljanin ako je usvajanje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u BiH.
Zahtjev za usvajanje se podnosi nadležnom organu starateljstva po mjestu prebivališta odnosno boravišta djeteta. Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvajanja dijete se može smjestiti u porodicu budućih usvojitelja najduže šest mjeseci. Postupak je dvostepen, a u drugom stepenu nadležan je drugostepeni organ Uprave za poslove socijalne politike. Postupak usvajanja djeteta ne zahtijeva bilo kakve posebne troškove vođenja upravnog postupka.
I prema zakonu Republike Srpske usvajanje djeteta može biti potpuno i nepotpuno.
Potpuno usvajanje
Potpunim usvajanjem se između usvojioca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu. To je trajni odnos i potpuno usvajanje se ne može raskinuti.
Potpuno se može usvojiti samo dijete uzrasta do pet godina koje:
- nema žive roditelje ili su mu roditelji nepoznati,
- roditelji koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka,
- roditelji koji su pred organom starateljstva pristali (dali saglasnost) da njihovo dijete bude potpuno usvojeno.
Potpuno mogu usvojiti samo bračni supružnici (ne možete usvojiti dijete ako ste samac), ako su oba ili jedan od njih stariji od usvojenika najmanje osamnaest godina. Potpunim usvajanjem prestaju sva međusobna prava i dužnosti između usvojenika i njegovih krvnih srodnika.
Nepotpuno usvajanje
Nepotpunim usvajanjem se između usvojenika i usvojioca i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao i prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece, ako zakonom nije drugačije određeno. Nepotpuno usvajanje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.
Usvojiti se može samo maloljetno lice ili lice koje je starije od usvojenika najmanje osamnaest godina. Ako bračni supružnici zajednički usvajaju isto lice, uslov od razlike osamnaest godina mora ispunjavati jedan od njih.
Za nepotpuno usvajanje potreban je pristanak oba roditelja djeteta, ako dijete ima roditelje.
Nije potreban pristanak roditelja:
- kome je oduzeto roditeljsko pravo,
- kome je oduzeta poslovna sposobnost,
- čije je boravište nepoznato najmanje jednu godinu, a u tom periodu se ne brine za dijete.
Bračni supružnici mogu zajednički usvojiti isto dijete. Dijete može usvojiti i samo jedan od njih, uz pristanak drugog bračnog supružnika. Ne može se usvojiti srodnik u pravoj liniji ni brat ni sestra. Staralac ne može usvojiti štićenika dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staraoca. Odnos krvnih srodnika u pravoj liniji (preci i potomci) bez obzira na stepen srodstva, predstavlja smetnju za zasnivanje usvajanja. Punovažno je samo usvajanje tuđeg djeteta.
Iz Centra za socijalni rad u Banjaluci dobili smo informacije kako je prosječan broj godišnjih zahtjeva za usvajanje 100. Trenutno je 104 djece bez adekvatnog roditeljskog staranja, od kojih je sedamnaestoro podobno za usvajanje (djeca čiji su roditelji umrli, čiji su roditelji dali saglasnost za usvajanje ili im je oduzeto roditeljsko pravo). U pitanju su djeca sa smetnjama u razvoju i djeca starijeg uzrasta, koja su zbrinuta u srodničkim porodicama, a za koju potencijalni usvojitelji nisu zainteresovani.
Organ starateljstva dužan je da u postupku obrade lica zainteresovanih za usvajanje ocijeni njihove opšte podobnosti za usvajanje, uzme u obzir starost, fizičko i psihičko zdravlje, stabilnost bračne zajednice, motive za usvajanje, sposobnost za roditeljstvo, emocionalnu stabilnost i zrelost usvojilaca. Potencijalni usvojioci trebaju imati detalje i pouzdana saznanja, koja se odnose na psihofizički status djeteta.
Podaci o broju usvojene djece pokazuju odnos između broja zahtjeva i broja ostvarenih usvajanja u Banjaluci.
Usvajanje | 2006 | 2007 | 2008 | 2009 | 2010 | 2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 |
Nepotpuno | 0 | 5 | 1 | 1 | 3 | 4 | 0 | 0 | 1 | 3 |
Potpuno | 3 | 1 | 1 | 1 | 1 | 2 | 3 | 2 | 0 | 2 |
Ukupno | 3 | 6 | 2 | 2 | 4 | 6 | 3 | 2 | 1 | 5 |
Prema podacima “Kantonalnog centra za socijalni rad” u Sarajevu od 2010. godine prosječno je evidentirano stotinu zahtjeva za usvajanje godišnje. U 2013. godini usvojeno je šestoro djece, u 2014. godini desetoro, a u 2015. godini šestoro. Trenutno je na njihovoj evidenciji dvanaestoro djece podobnih za usvajanje. Međutim, kako navode iz Centra, riječ je o djeci sa ozbiljnim zdravstvenim poteškoćama i djeci sa invaliditetom. Nijedna osoba nije podnijela zahtjev za usvajanje nekog od ove djece. Kako navode, važno je pomenuti da svi žele zdravo dijete. Tek u rijetkim primjerima usvajatelji žele dijete sa zdravstvenim poteškoćama.
Cilj teksta je bio predstaviti trenutno stanje i proceduru prilikom usvajanja, međutim ne mogu ne obratiti pažnju na ovih dvanaestero koji čekaju u Sarajevu. Ne samo oni, ne samo tu, već širom svijeta. Dočekaju li ta djeca ikad ikoga ko će ih usvojiti iz ljubavi i pomoći im?