Imate li kontrolu nad vlastitim novcem? Da biste otkrili da li ste finansijski pismeni, dovoljno je odgovorite na tri jednostavna pitanja. Odmah da kažem da ne treba da brinete ako ne odgovorite tačno na sva tri. Među odraslima u Americi samo jedna trećina ispitanika može tačno da odgovori na sva tri pitanja.
Koncentrišite se. Idemo.
Pretpostavimo da imate 100 KM na štednom računu i kamatnu stopu od 2% godišnje. Koliko ćete imate novca na štednom računu za pet godina?
a) više od 102 KM
b) tačno 102 KM
c) manje od 102 KM
Zamislite da je kamatna stopa na štednom računu 1%, a inflacija 2% godišnje. Koliko bi za godinu dana taj novac vrijedio u odnosu na stanje prije?
a) više
b) potpuno isto
c) manje nego danas
Da li smatrate da je sljedeća tvrdnja tačna ili netačna: “Kupovina akcija jednog akcionarskog društva obezbjeđuje sigurniji povrat novca nego ulaganje u investicioni fond”
a) tačno
b) netačno
Tačne odgovore pronađite ispod teksta. Ako ste i “fulali” u odgovorima, ne treba da padate u depresiju već doživite to kao podstrek da poradite na svojoj finansijskoj pismenosti. Ili na koncentraciji.
Šalu na stranu, različite studije i ankete pokazuju da ljudi ne znaju kome mogu (i treba) da se obrate kada im je potreban finansijski savjet. Najčešće, ljudi se oslanjaju na savjete i odgovore rodbine i(li) prijatelјa. Ipak, dobijeni odgovori, iako dati u najboljoj namjeri, imaju manju težinu od savjeta plaćenih investicionih savjetnika. Istovremeno, savjet eksperta često je uslovlјen ulaganjem u neke finansijske proizvode i(li) usluge i nije vezan za stvarne potrebe onoga kome savjet treba.
Testiranje je obrazloženo u članku koji je do sada citiran 542 puta u referentnim stručnim i naučnim časopisima. Kažu da u Rusiji čak 96% ispitanika nije tačno odgovorilo na ova tri pitanja. Nešto bolji su bili Šveđani sa 79%, Italijani sa 75%, Japanci sa 73% i Francuzi sa 69% ispitanika koji ne znaju da tačno odgovore na ova pitanja. Među najuspešnijim su bili, a ko drugi nego, Nijemci. Čak 57% ispitanika u Njemačkoj su dali tačne odgovore. Sličan nivo finansijske pismenosti su pokazali Švajcarci, sa tačno 50% finansijski pismenih. Prema sličnom istraživanju koje je u 140 zemalјa sprovela agencija “Standard & Poor’s”, u regiji su finansijski najpismeniji Crnogorci, njih 48%. U Sloveniji i Hrvatskoj je 44% odraslih osoba finansijski pismeno, u Srbiji 38%, u Bosni i Hercegovini 27%, Makedoniji 21%, a na Kosovu tek 20%.
Rezultati otkrivaju zaprepaštavajući stepen finansijske nepismenosti širom svijeta, ali naglašavaju i snažnu ulogu uticaja porodice na finansijsku pismenost. Čitateljke ovog magazina će obradovati jedan od zaključaka po kojem, na finansijsku pismenost, više utiču majke. Naime, u istraživanjima su bolje rezultate na testiranjima pokazala djeca čije su majke završile fakultet. Prema tome, bez obzira na rasprave o potrebi reformisanja školstva u smislu uvođenja ekonomskih predmeta, finansijski se opismenjujemo u porodici – posmatrajući roditelje kako zarađuju, koliko štede i kako (ne)obazrivo troše.
Bez obzira na istraživanja i studije, priznaćete da je danas finansijska pismenost preduslov normalnog života i držanja koraka s vremenom. U većini sredina se finansijska i informatička pismenost podrazumijeva. Pri tome, informatička pismenost nije samo sposobnost da se neko uloguje na fejsbuk i jedva snimi neformatiran tekst u Wordu. Većina ljudi teško može da izrazi efektivnu kamatnu stopu ili efekat porasta EURIBOR-a na njihovu mjesečnu ratu za kredit za otplatu stana.
U domaćoj, stručnoj i široj javnosti se tek u poslјednjih nekoliko godina konkretno govori o finansijskoj pismenosti stanovništva. Nažalost, glavni pokretači ove teme su problemi koji su uzrokovali finansijska kriza i jačanje švajcarskog franka. Ipak, dobro je da se prizna da kao društvo nismo finansijski pismeni. Osim toga, ovakve teme razbijaju sterepotipe da finansijski pismeni trebaju biti samo ekonomisti. Često i oni naprave početničke propuste.
Prateći trendove, stanje i izazove kroz medije, stekao sam utisak da je finansijskoj pismenosti kod nas pažnja posvećena sa velikim zakašnjenjem. Bez sumnje, autoriteti u zemlji su saglasni u ocjeni da postoji nedostatak istraživanja nivoa finansijske pismenosti građana BiH. S druge strane, zaista se osjeća “rad na terenu”. Pripremajući se za ovaj članak, pronašao sam velik broj anketa, istraživanja, radionica, okruglih stolova i seminara te objavlјenih materijala na ovu temu. Pozitivno je da se, po uzoru na zemlјe u regionu, javno zagovaraju programi koji podstiču finansijsku pismenost odnosno finansijsku osviještenost i odgovornost fizičkih i pravnih osoba. Međutim, uz promovisanje razvoja i unapređenja znanja iz područja ekonomije i finansija, treba, još od osnovne škole, uvoditi i sistematično finansijsko obrazovanje. Poslije osnovne škole treba da postoje programi cjeloživotnog učenja. Pa ko misli da mu treba – neka uči i dalje.
S tim u vezi, veliki broj autora i autoriteta zagovara stvaranje strategije finansijskog opismenjavanja. Ovakva strategija dodatno dobija na značaju jačanjem regulitive u oblasti zaštite potrošača, penzione reforme i naglašene individualne štednje za penziju. Bez sumnje, ovi procesi nameću potrebu ovakvog specifičnog oblika obrazovanja i kod nas. Zašto se naši osnovci, po uzoru na vršnjake u razvijenim zemljama, od malih nogu ne bi pripremali za izazove s novcem. Moja genereacija i stariji se sjećaju predmeta da su osnovci izučavali domaćinstvo. Znanja o štednji, penzionom sitemu, ulaganju, prihodima i rashodima treba da se usađuju mališanima paralelno sa sticanjem opšteg obrazovanja o kulturi, istoriji i geografiji. Sigurno, finansijski pismeno društvo je u interesu Vlade, državnih agencija, finansijskih posrednika i udruženja, a prije svega stanovništva.
Inače, tačni odgovori su – 1:a, 2:c i 3:b.
A da vas dodatno obradujem, u narednom periodu, ako budete redovno čitale Lolu i ja ću vam pomoći da poradite na svojoj finansijskoj pismenosti. Jer Lola nije Lola, ako ne zna sve, zar ne? A ako imate nekih pitanja koja vas muče, a tiču se finansija, pišite nam.