Mnogi ljudi smatraju da su kreativne osobe drugačije od drugih – opsjednute, nadarene i na neki način mučene, ali to su sve stereotipi. Kada bi ljudi prestali sa takvim idejama više njih bi moglo da osjeti koliko su kreativne aktivnosti korisne za zdravlje, a samim tim bi odbacili i mit o štetnosti po mentalno zdravlje.
Na filmskom platnu, TV ekranima i u knjigama vlada mišljenje da je kreativnost rezultat međusobnog približavanja talenta i duševne bolesti ili opsesije, te da je nedostižna, nešto što samo neki ljudi mogu dotaknuti. Osim romantičnih poimanja umjetnosti i patnje postoji krucijalna povezanost između kreativnosti i mentalnog zdravlja. Istraživanja su pokazala da bi se znatno smanjio broj prijema u bolnicu kada bi doktori nekim pacijentima prepisivali umjetničke aktivnosti. U proteklih nekoliko godina je zabilježeno i to da je umjetnička terapija pomogla i nekadašnjim vojnicima što dodatno dokazuje da kreativnost može imati terapeutsko dejstvo na mentalno zdravlje čovjeka. Drugim riječima, svi ljudi mogu imati koristi od mašte, bilo da je ispoljavaju crtanjem, plesanjem, pjevanjem, poezijom ili pečenjem hrane. Šta god da izaberete ne morate u tome biti savršeni da bi ta umjetnost imala svrhu.
Književnica Lydia Ruffles u svom romanu „The Taste of Blue Light“ piše o umjetnici Lux (17) čiji se život raspetljava nakon što se onesvijesti. Željela je da istraži okolnosti u kojima je umjetnost sve, ali kroz oči lika čija duševna bolest život po toj dogmi čini nemogućim.
„Dok sam pisala knjigu ni ja se nisam osjećala dobro, ali sam bila prisiljena da se suočim sa tim da ukoliko neko želi da zaista bude kreativac, mora svakog dana biti aktivan u svom izabranom umjetničkom polju i da umjetnost mora biti prioritet. Vlada mišljenje da je to u najboljem slučaju nepraktično i romantično, ili sa druge strane isključujuće. Ja sam takođe iskusila liječenje kreativnim kapacitetom – pisanje i nevješto slikanje mi je pomoglo da se nosim sa migrenom, anksioznošću i opsesivnim mislima“, priča Lydia.
Kada ljude pitate da li su kreativni budite spremni na to da ćete dobiti dva odgovora – „Da, kreativan sam“ ili „Ja nemam ni mrvicu kreativnosti u sebi“. No, Lydia ističe da nema razloga da postoje dvije odvojene vrste i dodaje da su svi ljudi kreativni – fotografišu i nalaze nove načine za rješavanje problema, šale se – no mnogi od njih ne posmatraju stvari na taj način.
Prema Lydijinim riječima trebate sami sebe podsjetiti da kreativnost može biti nešto jednostavno poput toga da se na drugačiji način igrate ili radite neke stvari. Ljudi bi trebali sami sebi dozvoliti da otvore vrata za druge aktivnosti i usvoje sve prednosti koje dolaze sa tim – od vremena za razmišljanje ili prevazilaženja perfekcionizma do komuniciranja ili zabave. Na taj način gradnja kule u pijesku ili pisanje duhovitih poruka mogu biti otvaranje kapije za čas lončarstva, pisanje dnevnika ili pjesme.
Mašta i inventivnost bi trebali biti dostupni svakom čovjeku. Ukoliko prestanete razmišljati da su umjetnici na neki način „drugačiji“ i da vi možete biti jedan od njih samo pod pritiskom, bićete mnogo kreativniji.
Izvor: The Guardian