Kada me znanac iz Novog Libera pozvao da predstavim “Agramer – Rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru”, kratko sam se dvoumio i pristao. To je onaj leksik kojim su se služili moji baka, djed i otac koji je obožavao križaljke, jezik koji mi danas ne prolazi čak ni u vlastitoj kući.
Jer, “viršli” su zauvijek otpisani, a na vlasti su – hrenovke. Prestao sam gnjaviti mlade trgovce tražeći “ekstravuršt”, pa sada smjerno pitam za – posebnu salamu. Jedva još pamtim: jegervrušt, prezvuršt, šinkenvuršt, čitavu izumrlu porodicu riječi, baziranih na vurštu ili kobasici.
Čim sam “Agramer” uzeo u ruke, provjerio sam neke važne riječi iz mog sjećanja. Da, ovdje još uvijek žive maler (ličilac), šnajder (krojač), šuster (postolar) i, primjerice, šuft (hulja, podlac). Upitao sam se, usput, kada sam zadnji put čekao “briftregera” – poštara. Ne znam. Ili, tko me zatražio “fajerceg”? Na upite sam posuđivao isključivo – upaljač.
“Agramer” je, ipak, rječnik, a nije rječnik frazema, shvatio sam “od šuba”, što se nalazi pod slovom “Š” kao “šub” (odjednom, od prve). U njemu je sabrano više od 3000 riječi na 280 stranica, ukrašenih starim fotografijama iz Muzeja grada Zagreba.
Uspoređujući govorni jezik “pospremljen” u “Agrameru” s mojim sve slabijim pamćenjem, prisjetio sam se jednog neugodnog slučaja. Davne 1976. imao sam tu sreću, ili peh, da Krleža pročita rukopis moje prve knjige “U sjeni Južnog Medvjeda”. Na njenom je kraju “Rječnik”, i u njemu riječ “štrample”. Krleža je tu riječ prekrižio i napisao umjesto nje: “štrumfe”. Shvatio sam da je moj opis – ženske čarape & gaće – pogrešan, no mislio sam, isto tako, za “štrumfe” (čarape) velikog pisca. Tek sam sada razumio, iz “Agramera”, da je Krleža mislio na “štrumfhoze”, koje znače isto što i štrample: “čarape s nogavicama do struka”.
Taj mali primjer pokazuje kako se njemačke posuđenice u zagrebačkom govoru razlikuju od jednog do drugog kvarta. I od jednog do drugog vremena. “Agramer” će potaknuti na rasprave, ali podsjetit će sve nas na bliske i prisne Zagrepčane koji su otišli u onostranost…
Mali izbor riječi iz “Agramera”
apšmalcati – zamastiti maslacem i posuti krušnim mrvicama (mahune)
buhtl – kolač (od dizanog tijesta)
buncek – donji dio svinjske noge
cakum-pakum – pomno, kako treba
ciferšlus – patentni zatvarač na odjeći i obući, smičak
deka – pokrivač
durhcug – propuh
džemperklajt – vrećasta vunena haljina
escajg – pribor za jelo
frajer – onaj koji se ističe životnim stilom i ponašanjem
fuk – spolni čin, snošaj
gemišt – bijelo vino s gaziranom mineralnom vodom
gliha – proslava stavljanja kuće pod krov
grajzler – sitni trgovac, ali i sitna duša
hamper – kanta, vjedro
himpersaft – malinovac
jungfer/ica – osoba bez spolnog iskustva
kištra – sanduk od manjih dasaka
klamfa – željezna kuka za spajanje drva
lumpati – bučno se veseliti
moped – lagani motocikl
norc – luđak, budala
njerkati – stalno prigovarati zbog sitnica (kaj baš mora svako slovo?)
oberliht – prozorčić iznad vrata
otoman – počivaljka, ležaljka
pajnkrt – izvanbračno dijete
pajzl – omanja gostionica
rampa – branik, brklja
soc – talog crne kave
šajba – prozorsko staklo
šlafrok – kućni ogrtač ili haljina
tračbaba – osoba koja se bavi tračevima
trifrtalj – tri četvrtine od čega, trifrtalj dva = 13:45
vajnšato – desertni vinski umak za, primjerice, palačinke
zbigecati (se) – urediti se, dotjerati
Naslovna fotografija Goran Mehkek/CROPIX
Tekst prenosimo sa jutarnji.hr.
