U dugoj istoriji čovječanstva, postojalo je mnogo žena nastavnica i naučnica, a jedna od najranijih matematičarki bila je upravo ona. Hipatija je svojim životom i postignućima inspirisala mnoge, ali je njena smrt napravila od nje legendu. Pretpostavlja se da je rođena između 350. i 370. godine u Aleksandriji, Egiptu. Njen otac, Teon, bio je poznati naučnik. Upravo zato uložio je napor i volju u njeno obrazovanje, insistirajući na tome da održi tradiciju i vrijednosti Grka. Aleksandrija je bila poznato kulturološko, centralno mjesto učenja i okupljanja, ali ujedno i kao mjesto vjerskih tenzija, koje su nekada završavale nasiljem.
To je činilo zahtjevnim i gotovo neizvodivim Hipatiji i njenom ocu da praktikuju svoju grčku tradiciju i običaje, ali uprkos tome nisu odustajali. On je podučavao matematiku i astronomiju, nakon čega je ona postala ekspertkinja u obe oblasti. Ubrzo ga je nadmašila u matematici uradivši značajan komentar na njegov rad, istovremeno davajući svoj doprinos geometriji i matematici.
U dugoj istoriji čovječanstva, postojalo je mnogo žena nastavnica i naučnica, a jedna od najranijih matematičarki bila je upravo ona. Hipatija je svojim životom i postignućima inspirisala mnoge, ali je njena smrt napravila od nje legendu.
Osim toga ona je postala ekspertkinja u platonskoj filozofiji. Bila je jedna od prvih učiteljica u Aleksandriji. Ljudi su putovali iz drugih gradova, ali i iz udaljenih država kako bi slušali njena predavanja. Podučavala je neoplatonsku filozofiju, a posebno poštovanje je dobijala od svojih muških studenata. Ipak, sve se okrenulo u trenutku kada je njeno “pagansko” predavanje označilo upravo nju kao metu. Vjerske tenzije su postale veće, a nasilnici su odlučili da je napadnu.
U to vrijeme Aleksandrija je bila u stanju opasne konfuzije i sukobljenih ideja. Fanatični hrićšćani smatrali su Hipatiju opasnom, zbog čega je izvršen napada na nju. Desilo se to 415. godine Prije Hrista na ulicama grada, kada je grupa presrela, a potom svukla do gola, odvukla, mučila, a onda i ubila.
Uprkos njenoj tragičnoj smrti, njen život je ostao simbol obrazovanja kao hrabrog suprotstavljanja nametnutim društvenim normama. Ostala je zapamćena kao prosvjetiteljka, ali i kao feministkinja u borbi za veća prava žena, ali i muškaraca koji su željeli da se bave naukom.
Desilo se to 415. godine Prije Hrista na ulicama grada, kada je grupa presrela, a potom svukla do gola, odvukla, mučila, a onda i ubila.
Filozofija koju je Hipatija izlagala poznata je kao neoplatonizam. Riječ je o modernom izrazu za školu religiozne i mistične filozofije, koju je osnovao Plotin u trećem vijeku, a koja se zasniva na Platonovim učenjima. Odlaskom sedam posljednjih filozofa velikog Neoplatonističkog pokreta, koji su izbjegli pred Justinijanovim progonom na Daleki Istok, razdoblje i vladavina mudrosti se ugasila.
Arapski osvajači spalili su knjižnicu u Aleksandriji kako bi je iskoristili kao gorivo za svoje kupke, i tako su i Hipatijina djela uništena. Preko drugih koji su je citirali ostala je priča o njoj, njenom djeli i žrtvi, što je poslužilo i kao inspiracija za filmove o njoj, među kojima je čuveni onaj sa Rachel Weisz u Agori.
